Bugarska · Bugarska ruža

Bugarski uzgoj ruža prije svega se povezuje s takozvanom Dolinom ruža. To se područje nalazi kod Kasanlaka, između Balkanskog gorja i gorja Sredna Gora. Klima s blagim zimama, vlažnim proljećima i toplim ljetima pogoduje uzgoju mirisnih ruža. Najvažnija je sorta damaskinska ruža (*Rosa damascena*), koja se naziva i kazanlačka ruža.

Proizvodnja ružina ulja u Bugarskoj se tijekom nekoliko stoljeća razvila u specijaliziranu gospodarsku granu. Cvjetovi se tradicionalno beru ručno i što je moguće ranije ujutro jer je njihov miris tada osobito intenzivan. Zatim se prerađuju destilacijom vodenom parom. Za malu količinu ružina ulja potrebna je velika količina cvjetova; osim ulja nastaje i ružina vodica. Oba se proizvoda, među ostalim, upotrebljavaju u proizvodnji parfema, kozmetike i hrane.

Berba ruža nije oblikovala samo poljoprivredu nego i svakodnevni život uzgojnih područja. Obiteljska gospodarstva, sezonske radne zajednice i tradicijski prenošeni obrtnički postupci dugo su bili dio regionalne kulture. Razdoblje cvatnje u kasno proljeće povezano je s mjesnim proslavama i priredbama, osobito u okolici Kasanlaka. Ondje se ruža istodobno doživljava kao sastavni dio krajolika i kao izraz radne tradicije koja se prenosi generacijama.

Tema je prikladna za bugarski prigodni novac jer se u ruži povezuje više razina povijesti zemlje: razvoj posebnog poljoprivrednog proizvoda, prerada tradicionalnim postupcima i gospodarske veze nastale izvozom ružina ulja. Motiv stoga ne upućuje na pojedinačni povijesni događaj, nego na trajnu kulturnu i gospodarsku praksu koja se izvan Bugarske povezuje s tom zemljom.