Bugarska · Bugarska abeceda

Povijest bugarske abecede usko je povezana s pokrštavanjem i razvojem vlastite crkvene i književne kulture u srednjovjekovnoj Bugarskoj. U 9. stoljeću braća Kyrill i Method stvorili su pismo kojim su se kršćanski tekstovi mogli zapisivati na slavenskom jeziku. Njihova je misija započela u Velikomoravskom Carstvu. Nakon završetka njihova djelovanja ondje je nekoliko njihovih učenika pronašlo utočište u Bugarskoj.

Bugarski vladar Boris I. podupirao je pokrštavanje zemlje i prevođenje vjerskih tekstova. U bugarskim obrazovnim središtima Preslawu i Ohridu nastale su škole u kojima su se obrazovali klerici i umnažali spisi na slavenskom jeziku. Pritom se iz glagoljice koju je stvorio Kyrill razvilo ćirilično pismo. Ono je vjerojatno oblikovano u krugu književne škole u Preslawu i nazvano po Kyrillu, iako on sam nije bio njegov tvorac.

Bugarski učenjaci pridonijeli su trajnom utemeljenju novog pisma i slavenske liturgije. Iz Bugarske su se tekstovi, pisarske tradicije i crkvene knjige dalje širili na druga slavenska područja, među ostalim i u Kijevsku Rus. Srednjovjekovna Bugarska time je postala središtem slavenske pisane kulture. Današnji bugarski jezik i dalje se piše ćiriličnim pismom.

Ovaj se motiv stoga ne odnosi samo na abecedu kao sustav znakova za pisanje, nego i na povijesni proces: povezanost kršćanske misije, državne potpore, obrazovanja i jezične samostalnosti. Odabir ovog motiva za prigodnu kovanicu objašnjava se njegovim utjecajem koji seže sve do današnjice. Ćirilično pismo vidljiv je sastavni dio bugarskog identiteta, a istodobno i pismo europskog kulturnog prostora. Od pristupanja Bugarske Europskoj uniji ćirilica, uz latinicu i grčko pismo, pripada europskim pismima koja se upotrebljavaju u svakodnevnom životu Unije.