Austrija · 200. obljetnica smrti Ludwiga van Beethovena

Ludwig van Beethoven rođen je u Bonnu i kao mladi glazbenik nastanio se u Wienu. Grad je do kraja njegova života ostao njegovo najvažnije mjesto stanovanja i rada. Ondje je u početku ponajprije nastupao kao pijanist te je u aristokratskim i građanskim krugovima stekao ugled kao skladatelj. Njegovo je djelovanje povezano s promjenom glazbene kulture oko 1800.: glazba se sve više izvodila i izvan dvorskih ustanova, a šira ju je publika doživljavala kao izraz osobnih i društvenih ideja.

Beethoven se nadovezao na oblike bečke klasike, ali ih je dalje razvijao. U njegovim simfonijama, klavirskim sonatama i gudačkim kvartetima teme, kontrasti i razvoj glazbenih motiva dobili su dotad nepoznatu dramatičnu izražajnost. Među njegova scenska djela ubraja se opera *Fidelio*, a među sakralne skladbe *Missa solemnis*. Deveta simfonija s uglazbljenom Schillerovom „Odom radosti“ kasnije je postala paneuropskim simbolom; melodija posljednjeg stavka danas služi kao himna Europske unije.

Njegov je život obilježila progresivna nagluhost koja je naposljetku dovela do gotovo potpune gluhoće. Beethoven je unatoč tome nastavio skladateljski raditi te je i u tim okolnostima stvarao djela koja nisu ovisila o njegovim javnim nastupima kao pijanista. Takozvani Heiligenstädter Testament, osobni dokument iz 1802., pruža uvid u njegovu tadašnju duševnu krizu i odluku da unatoč zdravstvenim problemima nastavi raditi.

Ovaj povod ima neposrednu povezanost s Austrijom jer je Beethoven najveći dio svojega odraslog života proveo u Wienu, gdje je pronašao svoje umjetničko okruženje. Grad je bio poprište njegovih javnih uspjeha, sukoba s naručiteljima i nakladnicima te nastanka brojnih djela. Austrijska prigodna kovanica stoga može podsjetiti kako na njegovu osobu tako i na bečku glazbenu povijest s kojom je njegovo stvaralaštvo usko povezano.