Naličje

Liceaverso
2€još nema slikeEstonija · Okrug Hiiu (serija: estonske županije)
Datum izdanjaxx.xx.27
Ukupna naklada–
Maksimum EU-a–
Izdanja1
Rubni natpisEESTI × 2, naizmjenično uspravno/obrnuto, odvojeno točkama
DizajnerKaupo Kangro
Povod izdavanja
Kovanica je posvećena okrugu Hiiu u Estoniji. Pripada seriji o estonskim okruzima.
Pozadina teme
Hiiu se nalazi na zapadu Estonije i obuhvaća otok Hiiumaa te manje okolne otoke. Hiiumaa je nakon Saaremaa drugi najveći otok u zemlji. Upravno središte županije je Kärdla. Otok je obilježen svojim izdvojenim položajem u Baltičkom moru: veze s estonskim kopnom i susjednim otocima i danas imaju važnu ulogu, kao i pomorstvo, ribarstvo i turizam.
U starijim se izvorima Hiiumaa pojavljuje i pod imenom Dagö. Otok je tijekom svoje povijesti pripadao različitim područjima vlasti na prostoru Baltika te je na njega utjecala estonska, njemačko-baltička i švedska kultura. O tome svjedoče nazivi mjesta, povijesni vlastelinski posjedi, crkve i vojne građevine. Rijetka naseljenost i posebnosti krajolika pridonijele su tome da su se djelomično očuvali tradicionalni oblici otočnog života.
Jedna od najpoznatijih građevina na otoku Hiiumaa je svjetionik Kõpu. Smješten je na uzvisini na zapadu otoka i služio je za orijentaciju pomorcima na plovnim putovima između Baltičkog mora i Finskog zaljeva. S pomorskom poviješću otoka povezani su i svjetionici Tahkuna i Ristna. Oni podsjećaju na to da Hiiumaa nije bio samo životni prostor nego i orijentacijska točka za pomorski promet.
Županija ujedno predstavlja posebnost estonske upravne povijesti. Nakon obnove državne neovisnosti regionalne su upravne strukture više puta mijenjane. Hiiu je pritom ostao zasebna županija, iako su općine spajane, a nadležnosti iznova uređivane. Kovanica prikazuje županiju u okviru serije posvećene estonskim županijama. Povod stoga nije toliko pojedinačna povijesna obljetnica koliko prikaz regionalne podjele Estonije te različitih povijesnih i krajobraznih obilježja njezinih dijelova.
U starijim se izvorima Hiiumaa pojavljuje i pod imenom Dagö. Otok je tijekom svoje povijesti pripadao različitim područjima vlasti na prostoru Baltika te je na njega utjecala estonska, njemačko-baltička i švedska kultura. O tome svjedoče nazivi mjesta, povijesni vlastelinski posjedi, crkve i vojne građevine. Rijetka naseljenost i posebnosti krajolika pridonijele su tome da su se djelomično očuvali tradicionalni oblici otočnog života.
Jedna od najpoznatijih građevina na otoku Hiiumaa je svjetionik Kõpu. Smješten je na uzvisini na zapadu otoka i služio je za orijentaciju pomorcima na plovnim putovima između Baltičkog mora i Finskog zaljeva. S pomorskom poviješću otoka povezani su i svjetionici Tahkuna i Ristna. Oni podsjećaju na to da Hiiumaa nije bio samo životni prostor nego i orijentacijska točka za pomorski promet.
Županija ujedno predstavlja posebnost estonske upravne povijesti. Nakon obnove državne neovisnosti regionalne su upravne strukture više puta mijenjane. Hiiu je pritom ostao zasebna županija, iako su općine spajane, a nadležnosti iznova uređivane. Kovanica prikazuje županiju u okviru serije posvećene estonskim županijama. Povod stoga nije toliko pojedinačna povijesna obljetnica koliko prikaz regionalne podjele Estonije te različitih povijesnih i krajobraznih obilježja njezinih dijelova.
2 Euro KS/BN
- Rubni natpis
- EESTI × 2, naizmjenično uspravno/obrnuto, odvojeno točkama
Naklade prema obliku izdanja
UNC/BU
–
