Slovačka · 700. obljetnica kovnice Kremnica

Kremnica se nalazi u rudama bogatom području središnje Slovačke, koje je u srednjem vijeku pripadalo Kraljevini Ugarskoj. Nalazišta zlata i srebra činila su to područje gospodarski zanimljivim vladarima. Dobivanje plemenitih metala i njihova prerada u kovanice bili su usko povezani: vlastita kovnica olakšavala je nadzor nad iskopanim metalom i proizvodnju kraljevskog novca.

Pravni temelj za uspon Kremnice postavljen je za vrijeme kralja Karl I. von Ungarn, poznatog i kao Karl Robert von Anjou. Godine 1328. dodijelio je mjestu status slobodnog kraljevskog rudarskog grada i dopustio osnivanje kovnice. Kremnica je time uključena u kraljevski gospodarski i upravni sustav. Kovanje novca nije bilo povezano samo s rudarstvom nego i s monetarnom politikom kraljevstva. U to su se vrijeme u Ugarskoj, između ostalog, kovale zlatne kovanice prema uzoru na florentinski gulden; u tom je razvoju sudjelovala i Kremnička kovnica.

Tijekom stoljeća političke su se prilike i valute mijenjale. Kremnica je najprije pripadala Kraljevini Ugarskoj, zatim Čehoslovačkoj, a naposljetku Slovačkoj. Kovnica je nadživjela te promjene i ostala povezana s proizvodnjom kovanica. Njezina povijest tako odražava i državne promjene u srednjoj Europi.

Povod za prigodnu kovanicu usmjerava pogled manje na pojedinu osobu, a više na instituciju i njezino dugotrajno djelovanje na jednom mjestu. Osnivanje kovnice istodobno predstavlja povezanost rudarstva, kraljevske financijske uprave i obrtničke tehnike kovanja u srednjovjekovnoj Kremnici. Odabirom obljetnice omogućeno je da se taj razvoj, kao i trajna uloga mjesta u slovačkoj monetarnoj povijesti, sažmu na jednoj kovanici.