Blister BU

Guglielmo Marconi bio je talijanski fizičar, izumitelj i poduzetnik koji je tehnički i gospodarski unaprijedio bežičnu telegrafiju. Od 1890-ih godina eksperimentirao je s prijenosom elektromagnetskih signala na veće udaljenosti. Godine 1901. uspio je primiti bežično preneseni signal preko Atlantika. Time je dokazano da su radijske veze moguće i izvan horizonta. Njegovi su radovi postavili temelje za kasniji radio i mobilnu pomorsku radiokomunikaciju. Godine 1909. zajedno s njemačkim fizičarem Karlom Ferdinandom Braunom dobio je Nobelovu nagradu za fiziku.

Posebna Marconijeva povezanost s Vatikanom nastala je nakon osnivanja države Vatikan sklapanjem Lateranskih ugovora 1929. godine. Papa Pius XI. povjerio mu je izgradnju vatikanske radijske postaje. Marconi je osmislio tehničko postrojenje i osobno ga predstavio. U veljači 1931. Radio Vatikan započeo je emitiranje. Prilikom otvorenja Marconi je najavio prvo radijsko obraćanje jednog pape; Pius XI. obratio se na latinskom jeziku slušateljima izvan granica male crkvene države.

Radiotehnika je Svetoj Stolici dala novo sredstvo za širenje papinskih obraćanja i crkvenih vijesti diljem svijeta. Za pontifikata Pija XII., koji je prethodno kao državni tajnik Eugenio Pacelli blisko surađivao s Pijem XI., Radio Vatikan dobio je još veće značenje. Tijekom Drugoga svjetskog rata postaja je, osim papinskih poruka, emitirala i vijesti o nestalima, zarobljenicima i prognanicima.

Marconijeva povezanost s dvojicom papa stoga ne upućuje samo na njegovu opću ulogu u povijesti radiotehnike. Ona prije svega podsjeća na izgradnju vatikanskog radija i njegovu uporabu u godinama koje su uslijedile. Okrugla obljetnica bila je povod da Vatikan oda priznanje izumitelju čiji je rad neposredno povezan s vlastitom poviješću komunikacija.