Belgija · 10 godina EMU-a

Datum izdanja27. sij 2009.

Ukupna naklada5.012.000

Maksimum EU-a5.000.000

Izdanja3

Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako

NatpisBELGIE - BELGIQUE - BELGEN / EMU 1999-2009

DizajnerGeorgios Stamatopoulos

KovnicaKoninklijke Munt van Belgie, Brussel

Povod izdavanja

Zajedničko izdanje podsjeća na deset godina ekonomske i monetarne unije te na uvođenje eura 1. siječnja 1999. Motiv koji je osmislio G. Stamatopoulos prikazuje stiliziranu ljudsku figuru čija lijeva ruka prelazi u simbol eura; ispod se nalaze umjetnikovi inicijali ΓΣ. Prikaz je upotpunjen nazivom dotične države, godinama 1999.–2009., akronimom EMU-a na jeziku dotične države i dvanaest zvijezda europske zastave.

Motiv

Na sredini kovanice prikazana je stilizirana ljudska figura čija je lijeva ruka produžena simbolom eura. Inicijali umjetnika ΓΣ nalaze se ispod simbola eura. Naziv države izdavateljice na jeziku/jezicima države nalazi se na gornjem rubu motiva, dok se oznaka 1999-2009 i akronim EMU preveden na službeni jezik/jezike države nalaze na donjem rubu.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Ekonomska i monetarna unija nastala je postupno iz europske ekonomske i monetarne politike. Jednu od osnova činio je Ugovor iz Maastrichta, kojim su utvrđena pravila za prijelaz na zajedničku valutu. Ona su obuhvaćala zahtjeve u pogledu stabilnosti cijena, javnih financija, tečajeva i dugoročnih kamatnih stopa. Istodobno su stvoreni institucionalni preduvjeti, osobito Europski sustav središnjih banaka i Europska središnja banka (ESB).

Početkom treće faze monetarne unije tečajevi nacionalnih valuta država sudionica nepovratno su utvrđeni. Euro je u početku služio kao knjižna, bankovna i obračunska valuta; novčanice i kovanice puštene su u optjecaj tek 2002. Do tada su ljudi u svakodnevnom životu i dalje plaćali, primjerice, njemačkim markama, francima ili lirama. Međutim, monetarna politika za europodručje već je tada prenesena na ESB. Nacionalne središnje banke ostale su i dalje djelovati te od tada u Eurosustavu sudjeluju u provedbi te politike.

U početku je u zajedničkoj valuti sudjelovalo jedanaest država članica EU-a. Grčka je pristupila prije uvođenja gotovine. Kasnije su slijedile i druge zemlje; pristupanjem Slovačke europodručje je u godini izdavanja kovanice obuhvaćalo 16 država. Nisu sve članice Europske unije uvele euro. Monetarnu uniju stoga treba razlikovati od šireg političkog i gospodarskog okvira EU-a.

Zajedničko izdanje učinilo je zajedničku nadležnost država sudionica vidljivom i u numizmatici: unatoč različitim nacionalnim natpisima, sve su upotrebljavale isti osnovni motiv. O njegovu izboru građani i stanovnici Europske unije mogli su odlučiti putem internetskog glasovanja. Time je odabran postupak koji je javnost izravno uključio u oblikovanje motiva.

Obilježavanje obljetnice bilo je prikladno za optjecajnu kovanicu jer euro nije samo gotov novac, nego označava institucionalnu promjenu: nacionalne monetarne politike zamijenjene su zajedničkom monetarnom politikom, dok su proračunska i gospodarska politika uglavnom ostale u nacionalnoj nadležnosti. Ta napetost i danas pripada samoj konstrukciji ekonomske i monetarne unije.