Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 316 2018
Coincard
KS/BU Französisch
Coincard – francuska verzija
Belgija · 50. obljetnica događaja iz svibnja 1968. u Belgiji
Naklada125.000
Prodajna cijena10,00 €
Datum izdanja19. lip 2018.
PakiranjeCoincard
Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako
Tržišna cijena19,90 €
Podatak o nakladi izvora: Gesamt 250.000 · 1:1 auf NL/FR geteilt
Povod izdavanja
Kovanica podsjeća na 50. obljetnicu događaja iz svibnja 1968. u Belgiji, koji su imali nacionalni značaj i utjecali na belgijsku politiku te kasnije državne reforme. Na motivu su prikazani studenti prosvjednici s pamfletom i zastavom; u pozadini auditorij upućuje na studentski kontekst.
Motiv
Motiv prikazuje studente s pamfletom i zastavom u rukama te se odnosi na studentske prosvjede koji su se u Belgiji održavali u svibnju 1968. u kontekstu sociokulturnih promjena. Ti događaji, koji su se zbili prije 50 godina, bili su od nacionalnog značaja te su utjecali na belgijsku politiku i kasnije državne reforme.
Oznaka kovnice Utrecht (Hermesov štap) i belgijski znak upravitelja kovnice (grb općine Herzele) prikazani su lijevo. Godina 2018. i oznaka države BE također se nalaze lijevo, a neposredno ispod njih inicijali LL autora dizajna kovanice Luc Luycx.
U pozadini je prikazana dvorana koja upućuje na studentski kontekst.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Oznaka kovnice Utrecht (Hermesov štap) i belgijski znak upravitelja kovnice (grb općine Herzele) prikazani su lijevo. Godina 2018. i oznaka države BE također se nalaze lijevo, a neposredno ispod njih inicijali LL autora dizajna kovanice Luc Luycx.
U pozadini je prikazana dvorana koja upućuje na studentski kontekst.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Pozadina teme
Belgijski „svibanj 1968.“ nije bio jedinstveno organiziran ustanak, nego dio šireg vala prosvjeda u Europi i Sjevernoj Americi. Studenti su se protivili hijerarhijskim strukturama visokih učilišta, zahtijevali sudjelovanje u odlučivanju i raspravljali o društvenim temama poput socijalne nejednakosti, seksualnog morala i Vijetnamskog rata. Francuski prosvjedi i štrajkovi pritom su predstavljali neposrednu referentnu točku. U Belgiji su, među ostalim, održavani skupovi, okupirane zgrade te su se vodile rasprave i sukobi oko upravljanja sveučilištima i njihove društvene uloge.
Pokret je posebnu belgijsku dimenziju dobio zbog jezičnog sukoba. Već prije svibnja 1968. flamanski studenti u Leuvenu zahtijevali su da se francuskojezični dio Katoličkog sveučilišta preseli iz nizozemskojezične regije. U pozadini tog zahtjeva bio je dugotrajni sukob između nizozemskojezičnih i francuskojezičnih stanovnika oko jezika, obrazovanja, političke moći i regionalnih nadležnosti. Takozvana leuvenska kriza početkom 1968. dovela je do pada vlade Paul Vanden Boeynants.
Katoličko sveučilište potom je podijeljeno na dvije samostalne ustanove: nizozemskojezični Katholieke Universiteit Leuven i francuskojezični Université catholique de Louvain. Za potonji je u Valonskom Brabantu nastao novi sveučilišni grad Louvain-la-Neuve. I Freie Universität Brüssel kasnije je podijeljen na francuskojezično i nizozemskojezično sveučilište.
Prosvjedi su tako povezali dva različita razvoja: međunarodne zahtjeve za demokratizacijom i društvenom liberalizacijom, s jedne strane, te belgijski jezični i komunitarni sukob, s druge. Taj je sukob pridonio tome da prethodno centralistički organizirana država postupno prenese nadležnosti na jezične zajednice i regije. Belgija je kroz više reformskih etapa postala federalna država.
Godina sjećanja stoga je bila prikladna kao povod za izdavanje kovanice ne samo zbog studentske prosvjedne kulture. Istodobno je upućivala na prekretnicu u kojoj su reforma visokih učilišta, društvene promjene i preustroj belgijske države bili usko povezani.
Pokret je posebnu belgijsku dimenziju dobio zbog jezičnog sukoba. Već prije svibnja 1968. flamanski studenti u Leuvenu zahtijevali su da se francuskojezični dio Katoličkog sveučilišta preseli iz nizozemskojezične regije. U pozadini tog zahtjeva bio je dugotrajni sukob između nizozemskojezičnih i francuskojezičnih stanovnika oko jezika, obrazovanja, političke moći i regionalnih nadležnosti. Takozvana leuvenska kriza početkom 1968. dovela je do pada vlade Paul Vanden Boeynants.
Katoličko sveučilište potom je podijeljeno na dvije samostalne ustanove: nizozemskojezični Katholieke Universiteit Leuven i francuskojezični Université catholique de Louvain. Za potonji je u Valonskom Brabantu nastao novi sveučilišni grad Louvain-la-Neuve. I Freie Universität Brüssel kasnije je podijeljen na francuskojezično i nizozemskojezično sveučilište.
Prosvjedi su tako povezali dva različita razvoja: međunarodne zahtjeve za demokratizacijom i društvenom liberalizacijom, s jedne strane, te belgijski jezični i komunitarni sukob, s druge. Taj je sukob pridonio tome da prethodno centralistički organizirana država postupno prenese nadležnosti na jezične zajednice i regije. Belgija je kroz više reformskih etapa postala federalna država.
Godina sjećanja stoga je bila prikladna kao povod za izdavanje kovanice ne samo zbog studentske prosvjedne kulture. Istodobno je upućivala na prekretnicu u kojoj su reforma visokih učilišta, društvene promjene i preustroj belgijske države bili usko povezani.