Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 267 2017
Kovanica od 2 eura
KS/BU Oznaka kovnice A/D/F/G/J Glavni novac Bankovno izdanje
2 Euro KS/BN
Njemačka · Porajnje-Falačka, Porta Nigra u Trieru
Naklada30.000.000
Datum izdanja3. velj 2017.
Rubni natpisEINIGKEIT UND RECHT UND FREIHEIT + savezni orao
Tržišna cijena4,90 €
Podatak o nakladi izvora: 6000000 | 6300000 | 7200000 | 4200000
Varijante
5Njemačka, A · A · Oznaka kovnice A · KS/BU · Naklada 6.000.000
Njemačka, D · D · Oznaka kovnice D · KS/BU · Naklada 6.300.000
Njemačka, F · F · Oznaka kovnice F · KS/BU · Naklada 7.200.000
Njemačka, G · G · Oznaka kovnice G · KS/BU · Naklada 4.200.000
Njemačka, J · J · Oznaka kovnice J · KS/BU · Naklada 6.300.000
Povod izdavanja
Kovanica odaje počast Rheinland-Pfalz u sklopu serije saveznih pokrajina. Motiv prikazuje Porta Nigra u Trieru, vjerojatno najbolje očuvana rimska gradska vrata sjeverno od Alpa, kao i natpis „RHEINLAND-PFALZ“.
Motiv
Motiv kovanice prikazuje Porta Nigra u Trieru, vjerojatno najbolje očuvana rimska gradska vrata sjeverno od Alpa.
U unutarnjem dijelu kovanice dolje se također mogu pročitati naziv savezne zemlje „RHEINLAND-PFALZ” i oznaka „D” za državu izdavanja. Na lijevoj strani vidljiva je oznaka odgovarajuće kovnice („A”, „D”, „F”, „G” odnosno „J”), a iznad prikaza godina izdavanja „2017”. Desno se nalaze inicijali umjetnika „CH” (Frantisek Chochola).
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
U unutarnjem dijelu kovanice dolje se također mogu pročitati naziv savezne zemlje „RHEINLAND-PFALZ” i oznaka „D” za državu izdavanja. Na lijevoj strani vidljiva je oznaka odgovarajuće kovnice („A”, „D”, „F”, „G” odnosno „J”), a iznad prikaza godina izdavanja „2017”. Desno se nalaze inicijali umjetnika „CH” (Frantisek Chochola).
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.
Pozadina teme
Trier je u rimsko doba nastao kao Augusta Treverorum na području keltskog plemena Treverer. Grad se razvio u upravno i trgovačko središte. U kasnoj antici jedno je vrijeme bio rezidencija rimskih careva i političko središte zapadnog dijela Carstva. Iz tog razdoblja, osim gradskih vrata, potječu između ostaloga Kaiserthermen, Barbarathermen, Amphitheater i Konstantinbasilika.
Vrata su podignuta potkraj 2. stoljeća od velikih klesanaca pješčenjaka. Kamenje je bilo naslagano bez morta i izvorno povezano željeznim spojnicama. Dva prolaza, višekatne kule i unutarnje dvorište služili su nadzoru prometa. Vjerojatno je građevina djelomično ostala nedovršena. Današnji naziv potječe iz srednjeg vijeka i odnosi se na tamnu boju pješčenjaka; rimski naziv nije sačuvan.
Očuvanje građevine povezano je s njezinom prenamjenom. U 11. stoljeću u njoj se nastanio pustinjak Simeon, podrijetlom iz istočnog Sredozemlja. Nakon njegove smrti vrata su pretvorena u dvojnu crkvu posvećenu svetom Simeonu. Tom su prilikom, između ostaloga, izgrađene apside, stubišta i drugi crkveni elementi. Po Napoleonovu nalogu ti su dodaci početkom 19. stoljeća uglavnom uklonjeni kako bi se obnovio rimski izgled. Tragovi srednjovjekovne uporabe ipak su vidljivi.
Od 1986. vrata zajedno s drugim rimskim spomenicima Trier, Domom i Liebfrauenkirche pripadaju UNESCO-ovoj svjetskoj baštini. Time upućuju i na rimsku prošlost današnje savezne zemlje Rheinland-Pfalz i na kasniji odnos prema antičkoj građevinskoj baštini.
Njemačka serija saveznih zemalja od 2006. godine svake je godine predstavljala jednu saveznu zemlju putem odabrane građevine. Redoslijed se načelno ravnao prema redovitom rotirajućem predsjedanju u Bundesrat. Za Rheinland-Pfalz kao motiv se nametnula rimska građevina iz Triera jer u neposredno prepoznatljivom svjedočanstvu graditeljstva objedinjuje dugu naseljenu i upravnu povijest savezne zemlje.
Vrata su podignuta potkraj 2. stoljeća od velikih klesanaca pješčenjaka. Kamenje je bilo naslagano bez morta i izvorno povezano željeznim spojnicama. Dva prolaza, višekatne kule i unutarnje dvorište služili su nadzoru prometa. Vjerojatno je građevina djelomično ostala nedovršena. Današnji naziv potječe iz srednjeg vijeka i odnosi se na tamnu boju pješčenjaka; rimski naziv nije sačuvan.
Očuvanje građevine povezano je s njezinom prenamjenom. U 11. stoljeću u njoj se nastanio pustinjak Simeon, podrijetlom iz istočnog Sredozemlja. Nakon njegove smrti vrata su pretvorena u dvojnu crkvu posvećenu svetom Simeonu. Tom su prilikom, između ostaloga, izgrađene apside, stubišta i drugi crkveni elementi. Po Napoleonovu nalogu ti su dodaci početkom 19. stoljeća uglavnom uklonjeni kako bi se obnovio rimski izgled. Tragovi srednjovjekovne uporabe ipak su vidljivi.
Od 1986. vrata zajedno s drugim rimskim spomenicima Trier, Domom i Liebfrauenkirche pripadaju UNESCO-ovoj svjetskoj baštini. Time upućuju i na rimsku prošlost današnje savezne zemlje Rheinland-Pfalz i na kasniji odnos prema antičkoj građevinskoj baštini.
Njemačka serija saveznih zemalja od 2006. godine svake je godine predstavljala jednu saveznu zemlju putem odabrane građevine. Redoslijed se načelno ravnao prema redovitom rotirajućem predsjedanju u Bundesrat. Za Rheinland-Pfalz kao motiv se nametnula rimska građevina iz Triera jer u neposredno prepoznatljivom svjedočanstvu graditeljstva objedinjuje dugu naseljenu i upravnu povijest savezne zemlje.
Analiza cijena na eBayu
Za ovo izdanje postoji kretanje cijena na temelju stvarnih prodaja na eBayu – s medijanom, rasponom i brojem prodaja
Pogledaj analizu cijena