Italija · 200. obljetnica rođenja Louisa Braillea

Datum izdanja15. lis 2009.

Ukupna naklada2.000.000

Maksimum EU-a2.000.000

Izdanja2

Rubni natpis2 ★ × 6, naizmjenično uspravno/naopako

NatpisLOUIS BRAILLE 1809—2009 / RI / R / MCC

DizajnerMaria Carmela Colaneri

KovnicaInstituto Poligrafico e Zecca Dello Stato, Roma

Povod izdavanja

Kovanica podsjeća na dvjestotu obljetnicu rođenja Louisa Braillea (1809.–1852.). Motiv prikazuje ruku koja čita otvorenu knjigu na Brailleovu pismu; kažiprst pokazuje na okomiti natpis „LOUIS BRAILLE 1809.–2009.” Dvije ptice simboliziraju slobodu kroz znanje, a ispod knjige nalazi se ime Braille ispisano Brailleovim pismom.

Motiv

Unutarnji dio kovanice prikazuje ruku koja čita otvorenu knjigu na Brailleovu pismu. Iznad kažiprsta, koji pokazuje na okomiti natpis „LOUIS BRAILLE 1809—2009“, dvije ptice simboliziraju slobodu kroz znanje. Oznaka zemlje izdavanja „RI“ nalazi se gore desno, a „R“ gravera dolje desno. Ispod knjige nalazi se ime Braille ispisano Brailleovim pismom. Sasvim dolje vidljivi su inicijali „MCC“ umjetnice Maria Carmela Colanéri.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Louis Braille potjecao je iz mjesta Coupvray kraj Pariza i bio je sin sedlara. Kao malo dijete ozlijedio je jedno oko u očevoj radionici. Infekcija se proširila i na drugo oko, tako da je potpuno oslijepio. Kasnije je u Parizu pohađao Kraljevski institut za mlade slijepe osobe. Ondje su se koristile knjige s reljefnim latiničkim slovima. Mogla su se opipavati, ali su se sporo čitala; osim toga, knjige su bile velike i zahtjevne za izradu.

Polazište za Brailleov vlastiti sustav pisanja bilo je „noćno pismo” koje je razvio francuski časnik Charles Barbier. Ono je trebalo vojnicima omogućiti prenošenje poruka bez svjetla i govora. Braille je temeljito pojednostavnio Barbierov sustav. Njegovi se znakovi temelje na ćeliji sa šest opipljivih točaka raspoređenih u dva stupca. Različite kombinacije točaka predstavljaju slova, interpunkcijske znakove i druge znakove. Zahvaljujući tomu tekstovi se mogu ne samo čitati nego i samostalno pisati uz odgovarajuća pomagala.

Braille je razvio i sustave znakova za matematiku i glazbu. To je bilo osobito važno za nastavu i strukovno obrazovanje. Kasnije je i sam radio kao učitelj u pariškom institutu za slijepe, a bavio se i orguljanjem. Njegovo se pismo ondje isprva polako širilo, a u institutu je službeno uvedeno tek nakon njegove smrti. Tijekom daljnjeg razvoja 19. stoljeća proširilo se na međunarodnoj razini.

Brailleovo se pismo i danas upotrebljava u brojnim jezicima i prilagođava njihovim posebnostima. Pojavljuje se, među ostalim, u knjigama, na pakiranjima lijekova, u dizalima i u javnim sustavima za orijentaciju. I digitalni brajični retci prikazuju sadržaj zaslona opipljivo pomoću pomičnih iglica.

Obljetnica je tako Italiji pružila povod da podsjeti na kulturnu tehniku koja se koristi diljem Europe i svijeta. U središtu nije toliko nacionalno postignuće koliko pristup slijepih osoba pismu, obrazovanju i samostalnoj komunikaciji.