Malta · 10 godina EMU-a

Ekonomska i monetarna unija nastala je postupno iz europske gospodarske integracije. Ugovorom iz Maastrichta utvrđeni su uvjeti za uvođenje zajedničke valute. Države koje su željele sudjelovati morale su ispuniti takozvane kriterije konvergencije. Oni su se, među ostalim, odnosili na stabilnost cijena, javni dug, proračunski deficit, stabilnost tečaja i dugoročne kamatne stope. Istodobno su osnovane Europska središnja banka i Europski sustav središnjih banaka radi vođenja zajedničke monetarne politike.

U početku je u monetarnoj uniji sudjelovalo jedanaest država. Njihovi tečajevi bili su neopozivo utvrđeni, a monetarna politika prešla je na europsku razinu. Euro se isprva upotrebljavao samo kao knjižni novac, primjerice u bezgotovinskom platnom prometu, financijskom poslovanju i državnim obračunima. Novčanice i kovanice puštene su u optjecaj tek 2002. Do tada su dotadašnja nacionalna sredstva plaćanja ostala u uporabi, ali su gospodarski već bila čvrsto utvrđene podjedinice eura. Grčka je pristupila monetarnoj uniji 2001., a ostale države slijedile su nakon uvođenja gotovine.

Zajednička valuta trebala je upotpuniti europsko unutarnje tržište. Uklonila je rizike tečajnih promjena i troškove zamjene unutar monetarnog područja, olakšala prekogranična plaćanja i omogućila neposredniju usporedbu cijena. Istodobno su države sudionice odustale od samostalne nacionalne monetarne politike i politike tečaja. Odluke o ključnim kamatnim stopama i novčanoj masi od tada se donose središnje, dok su financijska i proračunska politika načelno ostale u nacionalnoj nadležnosti.

Izdavanje u obliku zajedničke prigodne kovanice ukazivalo je na ovaj nadnacionalni karakter. Motiv nije odredila samo jedna državna kovnica: građani i stanovnici Europske unije mogli su putem interneta glasovati o više prijedloga. Odabran je nacrt grčkog kipara Georgiosa Stamatopoulosa, koji je radio u kovnici grčke središnje banke. Njegov svedeni likovni jezik prikazuje zajedničku valutu kao rezultat dugotrajnog razvoja trgovine i gospodarske razmjene. Gotovo istodobno izdavanje u tadašnjim državama europodručja pretvorilo je samu obljetnicu u zajednički numizmatički povod.