Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 59 2009
Coincard
KS/BU
Coincard
Luksemburg · 10 godina Ekonomske i monetarne unije
Naklada10.000
Prodajna cijena9,00 €
Datum izdanja1. sij 2009.
PakiranjeCoincard
Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako
Tržišna cijena17,00 €
Povod izdavanja
Prigodna kovanica obilježava deset godina ekonomske i monetarne unije te stvaranje eura 1. siječnja 1999. Motiv, koji je osmislio G. Stamatopoulos, prikazuje stiliziranu ljudsku figuru čija lijeva ruka prelazi u simbol eura; motiv nadopunjuju inicijali ΓΣ, godine 1999–2009, odgovarajuća kratica ekonomske i monetarne unije na jeziku pojedine zemlje i dvanaest zvijezda. Luksemburško izdanje dodatno sadrži lik velikog vojvode kao efekt nagiba.
Motiv
Na sredini kovanice prikazan je stilizirani ljudski lik čija je lijeva ruka produžena simbolom eura. Inicijali umjetnika ΓΣ pojavljuju se ispod simbola eura. Naziv države izdavanja na jeziku/jezicima zemlje pojavljuje se na gornjem rubu motiva, dok se oznaka 1999-2009 i akronim EMU, preveden na jezik/jezike zemlje, pojavljuju na donjem rubu.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda Europske zastave.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda Europske zastave.
Pozadina teme
Ekonomska i monetarna unija temelji se na Ugovoru iz Maastrichta, koji je potpisan 1992. godine i predviđao postupni prijelaz na zajedničku europsku valutu. Preduvjet za sudjelovanje bili su takozvani kriteriji konvergencije. Oni su se, među ostalim, odnosili na stabilnost cijena, novo zaduživanje države, stanje javnog duga, stabilnost tečaja i dugoročne kamatne stope. Uvođenjem monetarne unije države sudionice prenijele su bitne dijelove svoje monetarne politike na Europski sustav središnjih banaka. Europska središnja banka od tada osobito utvrđuje smjernice monetarne politike za europodručje.
Euro u početku nije bio gotovinska valuta. U početku je sudjelovalo jedanaest država članica Europske unije; Grčka im se pridružila 2001. godine. Tečajevi dotadašnjih nacionalnih valuta nepovratno su utvrđeni, a računi i financijske transakcije mogli su se preračunati u eure. Novčanice i kovanice uvedene su u svakodnevnu uporabu tek početkom 2002. godine. Tijekom prijelaznog razdoblja dotadašnje gotovinske valute povučene su iz optjecaja. Ta razlika objašnjava zašto se obljetnica odnosila na 1999., a ne na uvođenje gotovine 2002. godine.
Monetarna unija trebala je ukloniti valutne rizike i troškove zamjene unutar zajedničkog tržišta te olakšati usporedbu cijena preko državnih granica. Istodobno je stvorila čvrstu institucionalnu povezanost između zemalja čija su gospodarska, proračunska i porezna politika i dalje u velikoj mjeri ostale organizirane na nacionalnoj razini. Iz te napetosti više su puta proizašle političke rasprave o proračunskoj disciplini, gospodarskoj koordinaciji i zajedničkoj odgovornosti.
Izdanje iz 2009. bilo je zajedničko izdanje tadašnjih država europodručja. Za razliku od uobičajenih nacionalnih prigodnih motiva, jedinstveni je nacrt trebao učiniti vidljivim prekogranični karakter obljetnice. Građani i stanovnici Europske unije mogli su odlučivati između više nacrta u internetskom glasovanju. Činjenica da se obilježavanje pojavilo na kovanici puštenoj u optjecaj neposredno je povezivala motiv s predmetom obljetnice: zajednička valuta trebala je biti prikazana ne samo institucionalno nego i kao svakodnevno sredstvo plaćanja.
Euro u početku nije bio gotovinska valuta. U početku je sudjelovalo jedanaest država članica Europske unije; Grčka im se pridružila 2001. godine. Tečajevi dotadašnjih nacionalnih valuta nepovratno su utvrđeni, a računi i financijske transakcije mogli su se preračunati u eure. Novčanice i kovanice uvedene su u svakodnevnu uporabu tek početkom 2002. godine. Tijekom prijelaznog razdoblja dotadašnje gotovinske valute povučene su iz optjecaja. Ta razlika objašnjava zašto se obljetnica odnosila na 1999., a ne na uvođenje gotovine 2002. godine.
Monetarna unija trebala je ukloniti valutne rizike i troškove zamjene unutar zajedničkog tržišta te olakšati usporedbu cijena preko državnih granica. Istodobno je stvorila čvrstu institucionalnu povezanost između zemalja čija su gospodarska, proračunska i porezna politika i dalje u velikoj mjeri ostale organizirane na nacionalnoj razini. Iz te napetosti više su puta proizašle političke rasprave o proračunskoj disciplini, gospodarskoj koordinaciji i zajedničkoj odgovornosti.
Izdanje iz 2009. bilo je zajedničko izdanje tadašnjih država europodručja. Za razliku od uobičajenih nacionalnih prigodnih motiva, jedinstveni je nacrt trebao učiniti vidljivim prekogranični karakter obljetnice. Građani i stanovnici Europske unije mogli su odlučivati između više nacrta u internetskom glasovanju. Činjenica da se obilježavanje pojavilo na kovanici puštenoj u optjecaj neposredno je povezivala motiv s predmetom obljetnice: zajednička valuta trebala je biti prikazana ne samo institucionalno nego i kao svakodnevno sredstvo plaćanja.