SOK PP

U trenutku pristupanja Irske Europska unija još nije postojala u današnjem obliku. Irska je pristupila Europskim zajednicama, kojima je osobito pripadala Europska gospodarska zajednica (EEZ). Istodobno su članicama postale Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Time su Zajednice prvi put od svojeg osnutka proširene novim državama.

Pristupanje Irske bilo je usko povezano s njezinom gospodarskom povezanošću s Ujedinjenim Kraljevstvom. Velik dio irske vanjske trgovine tradicionalno je bio usmjeren na britansko tržište. Kada je Velika Britanija težila članstvu u EEZ-u, i Irska se nastojala pridružiti. Raniji pokušaji pristupanja bili su odgođeni jer je Francuska pod predsjednikom Charles de Gaulleom odbijala pristupanje Velike Britanije. Tek nakon njegove ostavke novi su pregovori mogli biti uspješno zaključeni.

Budući da je članstvo zahtijevalo prijenos određenih državnih ovlasti na europske institucije, u Irskoj je izmijenjen Ustav. Stanovništvo je na referendumu velikom većinom glasova podržalo pristupanje. Gospodarski gledano, članstvo je omogućilo bolji pristup tržištima ostalih država članica. Za irsko gospodarstvo, koje je u velikoj mjeri bilo usmjereno na poljoprivredu, središnju je ulogu imala i Zajednička poljoprivredna politika. U sljedećim desetljećima zemlja je primala sredstva iz europskih regionalnih i strukturnih fondova, koja su se, među ostalim, koristila za infrastrukturu, obrazovanje i gospodarski razvoj.

Europsko članstvo istodobno je postalo čvrstim dijelom irske vanjske politike. Irska je ostala vojno neutralna, ali je sudjelovala u političkoj i gospodarskoj integraciji. Kasnije je bila među prvim državama koje su uvele euro kao obračunski novac, a zatim i kao gotovinu.

Irska je vlada obljetnicu obilježila programom „EU50“. Program je obuhvaćao događanja i projekte posvećene društvenim, gospodarskim i političkim posljedicama članstva. Prigodna kovanica bila je dio tog državnog programa obilježavanja te je zato preuzela njegov jedinstveni vizualni identitet.