Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 354 2019
Coincard
KS/BU
Coincard
Latvija · Izlazeće sunce – grb Latvije
Naklada7.000
Prodajna cijena7,90 €
Datum izdanja17. ruj 2019.
PakiranjeCoincard
Rubni natpisDIEVS ★ SVĒTĪ ★ LATVIJU
Tržišna cijena16,00 €
Povod izdavanja
Kovanica je posvećena povijesti latvijskog državnog grba i motivu izlazećeg sunca. Prikazani su izlazeće sunce te stilizirana slova B i L za „Brīvā Latvija” („slobodna Latvija”), dopunjena natpisom „UZLĒCOŠĀ SAULE”. Motiv koji je Ansis Cīrulis osmislio 1917. uvršten je nakon osnutka Republike Latvije u nacrte novog državnog grba, koji je službeno uveden 1921.
Motiv
Münza je posvećena povijesti latvijskog državnog grba i prikazuje motiv izlazećeg sunca. Motiv je izvorno bio dio nacrta umjetnika Ansisa Cīrulisa iz 1917. godine za simbol samostalne Latvije. Kasnije je postao jedan od temeljnih elemenata današnjeg latvijskog državnog grba.
Motiv izlazećeg sunca Ansis Cīrulis prethodno je već koristio za oblikovanje znaka raspoznavanja Latvijskih strijelaca i za druga djela. Nakon osnivanja Republike Latvije 1918. godine motiv izlazećeg sunca preuzet je u svim nacrtima za novi državni grb. Latvijski državni grb službeno je uveden 1921. godine.
Motiv prikazuje izlazeće sunce, a u sredini stilizirana slova B i L za riječi „Brīvā Latvija” — „slobodna Latvija”. Na kovanici se osim toga nalazi natpis „UZLĒCOŠĀ SAULE” (Izlazeće sunce), naziv države izdavateljice „LATVIJA” i godina izdavanja „2019”.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Motiv izlazećeg sunca Ansis Cīrulis prethodno je već koristio za oblikovanje znaka raspoznavanja Latvijskih strijelaca i za druga djela. Nakon osnivanja Republike Latvije 1918. godine motiv izlazećeg sunca preuzet je u svim nacrtima za novi državni grb. Latvijski državni grb službeno je uveden 1921. godine.
Motiv prikazuje izlazeće sunce, a u sredini stilizirana slova B i L za riječi „Brīvā Latvija” — „slobodna Latvija”. Na kovanici se osim toga nalazi natpis „UZLĒCOŠĀ SAULE” (Izlazeće sunce), naziv države izdavateljice „LATVIJA” i godina izdavanja „2019”.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Pozadina teme
Ansis Cīrulis (1883–1942) bio je latvijski grafičar, slikar i umjetnički obrtnik. Pripadao je generaciji umjetnika koja je razvila samostalan latvijski oblikovni jezik, povezujući pritom tradicionalne ornamente, narodnu umjetnost i suvremeni dizajn. Cīrulis je, među ostalim, dizajnirao plakate, poštanske marke, keramiku i interijere. Njegovi su radovi pridonijeli tome da se političke ideje o latvijskoj samostalnosti izraze i lako prepoznatljivim vizualnim simbolima.
Motiv sunca nastao je u kontekstu Prvoga svjetskog rata. Od 1915. latvijske streljačke postrojbe unutar vojske Ruskog Carstva borile su se ponajprije protiv njemačkih postrojbi. Te su jedinice isprva bile ustrojene radi obrane latvijskog područja naseljavanja. Istodobno su se razvile u jedno od uporišta nacionalnog osjećaja zajedništva. Nakon ruskih revolucija 1917. i raspada dotadašnjeg državnog poretka, zahtjev za političkom samostalnošću dobio je na važnosti. U tom se kontekstu izlazeće sunce moglo shvatiti kao simbol novonastale Latvije.
Republika je proglašena 18. studenoga 1918. u Rigi. Uslijedio je Latvijski rat za neovisnost, u kojem su se različite latvijske, njemačke, ruske i sovjetske ruske snage borile za nadzor nad zemljom. Tek nakon toga državne su institucije mogle biti trajno izgrađene, a nacionalni državni simboli utvrđeni.
Na potpunom latvijskom državnom grbu sunce se nalazi zajedno s drugim heraldičkim likovima. Tri zvijezde simboliziraju povijesne pokrajine Vidzeme, Latgale te Kurzeme i Zemgale, pri čemu su posljednje dvije prikazane zajedno. Crveni lav upućuje na Kurzeme i Zemgale, a srebrni grifon na Vidzeme i Latgale. Hrastove grane i vrpca u latvijskim nacionalnim bojama upotpunjuju kompoziciju.
Tijekom sovjetske vladavine ovaj se grb nije upotrebljavao kao državni simbol. U sklopu obnove latvijske državnosti ponovno je uveden. Izdanje kovanice iz 2019. tako je preuzelo jedan od ranih vizualnih simbola latvijskog pokreta za neovisnost, a istodobno istaknulo njegov put od političkog nacrta do sastavnog dijela državne simbolike.
Motiv sunca nastao je u kontekstu Prvoga svjetskog rata. Od 1915. latvijske streljačke postrojbe unutar vojske Ruskog Carstva borile su se ponajprije protiv njemačkih postrojbi. Te su jedinice isprva bile ustrojene radi obrane latvijskog područja naseljavanja. Istodobno su se razvile u jedno od uporišta nacionalnog osjećaja zajedništva. Nakon ruskih revolucija 1917. i raspada dotadašnjeg državnog poretka, zahtjev za političkom samostalnošću dobio je na važnosti. U tom se kontekstu izlazeće sunce moglo shvatiti kao simbol novonastale Latvije.
Republika je proglašena 18. studenoga 1918. u Rigi. Uslijedio je Latvijski rat za neovisnost, u kojem su se različite latvijske, njemačke, ruske i sovjetske ruske snage borile za nadzor nad zemljom. Tek nakon toga državne su institucije mogle biti trajno izgrađene, a nacionalni državni simboli utvrđeni.
Na potpunom latvijskom državnom grbu sunce se nalazi zajedno s drugim heraldičkim likovima. Tri zvijezde simboliziraju povijesne pokrajine Vidzeme, Latgale te Kurzeme i Zemgale, pri čemu su posljednje dvije prikazane zajedno. Crveni lav upućuje na Kurzeme i Zemgale, a srebrni grifon na Vidzeme i Latgale. Hrastove grane i vrpca u latvijskim nacionalnim bojama upotpunjuju kompoziciju.
Tijekom sovjetske vladavine ovaj se grb nije upotrebljavao kao državni simbol. U sklopu obnove latvijske državnosti ponovno je uveden. Izdanje kovanice iz 2019. tako je preuzelo jedan od ranih vizualnih simbola latvijskog pokreta za neovisnost, a istodobno istaknulo njegov put od političkog nacrta do sastavnog dijela državne simbolike.