SOK BU

Helmut Schmidt potjecao je iz Hamburga i bio je član Sozialdemokratischen Partei Deutschlands (SPD). Nakon Drugoga svjetskog rata studirao je nacionalnu ekonomiju i političke znanosti. Na razini cijele Savezne Republike postao je poznat kao hamburški senator za unutarnje poslove tijekom olujnog plimnog vala 1962. Pritom je koordinirao djelovanje policije, humanitarnih organizacija i Bundeswehra, iako ustavnopravni temelji za takvo angažiranje Bundeswehra u unutrašnjosti tada nisu bili jasno određeni.

U vladi Willyja Brandta Schmidt je redom preuzeo ministarstva obrane, gospodarstva i financija. Nakon Brandtove ostavke 1974. izabran je za saveznog kancelara. Njegova socijalno-liberalna koalicija SPD-a i FDP-a vladala je u razdoblju gospodarskih problema uzrokovanih naftnim krizama, rastućom nezaposlenošću i povećanjem državne potrošnje.

Na unutarnju politiku njegova je mandata osobito utjecao terorizam Rote Armee Fraktion. Tijekom takozvane Njemačke jeseni 1977. članovi RAF-a oteli su predsjednika udruženja poslodavaca Hannsa Martina Schleyera. Istodobno su zrakoplov Lufthansa „Landshut“ oteli saveznički palestinski teroristi. Savezna vlada odbila je osloboditi zatvorene članove RAF-a; taoce iz zrakoplova oslobodila je u Mogadišuu postrojba GSG 9.

U vanjskoj politici Schmidt se oslanjao na suradnju s francuskim predsjednikom Valéryjem Giscardom d’Estaingom. Iz te su suradnje proizašli poticaji za Europski monetarni sustav, koji je trebao stabilizirati tečajeve europskih valuta i predstavljao jednu etapu na putu prema kasnijoj monetarnoj uniji. Schmidt je osim toga podržao odluku NATO-a o dvostrukom pristupu, koja je pregovore sa Sovjetskim Savezom povezivala s mogućim razmještanjem novih projektila srednjeg dometa. To je dovelo do sukoba unutar SPD-a i s mirovnim pokretom.

Godine 1982. koalicija se raspala; Helmut Kohl smijenio je Schmidta konstruktivnim izglasavanjem nepovjerenja. Nakon toga Schmidt je desetljećima djelovao kao suizdavač tjednika „Die Zeit“ i kao politički publicist. Izdanje kovanice tako se ne nadovezuje samo na obljetnicu s okruglim brojem godina, nego i na osobu čiji je mandat bio povezan s ključnim pitanjima poslijeratne povijesti Zapadne Njemačke i europske suradnje.