Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 25 2007
Komplet optjecajnih kovanica
KS/BU
SOK BU
Njemačka · 50 godina Rimskih ugovora
Naklada415.000
Prodajna cijena12,00 €
Datum izdanja25. ožu 2007.
PakiranjeKomplet optjecajnih kovanica
Rubni natpisEINIGKEIT UND RECHT UND FREIHEIT + savezni orao
Cijena kompleta (2 kovanica)39,00 €
Varijante
5Njemačka, A · A · Oznaka kovnice A · BU · Komplet optjecajnih kovanica · Naklada 83.000
Njemačka, D · D · Oznaka kovnice D · BU · Komplet optjecajnih kovanica · Naklada 83.000
Njemačka, F · F · Oznaka kovnice F · BU · Komplet optjecajnih kovanica · Naklada 83.000
Njemačka, G · G · Oznaka kovnice G · BU · Komplet optjecajnih kovanica · Naklada 83.000
Njemačka, J · J · Oznaka kovnice J · BU · Komplet optjecajnih kovanica · Naklada 83.000
Povod izdavanja
Prigodna kovanica podsjeća na 50. obljetnicu potpisivanja Ugovora iz Rima, koji je šest članova osnivača potpisalo 25. ožujka 1957. u Rimu. Motiv prikazuje tekst ugovora ispred zvjezdastog popločenja trga Piazza del Campidoglio, koje je oblikovao Michelangelo, te natpis „Europa” i dvanaest zvijezda Europske unije. Kod luksemburškog izdanja portret velikog vojvode Henri dodatno prekriva lijevu stranu motiva kao efekt nagiba.
Motiv
Na kovanici je u sredini prikazan ugovor koji je potpisalo šest članova osnivača, u pozadini popločanja u obliku zvijezde na Piazza del Campidoglio u Rimu, koje je oblikovao Michelangelo, gdje je ugovor potpisan 25. ožujka 1957. Neposredno iznad ugovora utisnuta je riječ „Europa” na odgovarajućem jeziku. Kao natpisi, iznad cjelokupnog motiva nalazi se povod izdavanja, a ispod zemlja izdavanja na odgovarajućoj jezičnoj verziji ili verzijama te godina 2007. Vanjski prsten kovanice nosi dvanaest zvijezda Europske unije.
Pozadina teme
Rimskim ugovorima” nazivaju se dva sporazuma: Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom). Ugovorne stranke bile su Belgija, Bundesrepublik Deutschland, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska. Oba su ugovora stupila na snagu 1958.
EEZ je trebala stvoriti zajedničko tržište. To je uključivalo postupno ukidanje carina između država članica, zajedničku vanjsku carinu te slobodu kretanja osoba, robe, usluga i kapitala. Tome su se pridružila zajednička pravila, među ostalim za poljoprivredu, promet i tržišno natjecanje. Institucije poput Komisije, Vijeća ministara, parlamentarne skupštine i Suda omogućile su donošenje obvezujućih odluka ne samo klasičnom suradnjom između vlada nego i putem zajedničkih institucija.
Euratom je trebao koordinirati civilno korištenje nuklearne energije. Bili su predviđeni, među ostalim, zajednička istraživanja, sigurnosne kontrole nuklearnog materijala te pravila o opskrbi nuklearnim sirovinama. Dok je EEZ poslije prerasla u Europsku zajednicu, a naposljetku u Europsku uniju, Euratom i dalje postoji na vlastitoj ugovornoj osnovi.
Ugovori su se nadovezivali na Europsku zajednicu za ugljen i čelik, osnovanu 1951. Nakon Drugoga svjetskog rata gospodarska povezanost trebala je trajno osigurati osobito suradnju između Francuske i Bundesrepublik Deutschland. Istodobno su zapadnoeuropske države u okolnostima Hladnog rata tražile tješnju političku i gospodarsku suradnju. Rimski ugovori proširili su taj pristup s pojedinačnih industrijskih grana na velike dijelove gospodarstva.
Mjesto održavanja zasjedanja na Kapitolu imalo je i povijesno značenje: potpisivanje se održalo u Palazzo dei Conservatori, dijelu današnjih Kapitolinskih muzeja. Povodom obljetnice države eurozone prvi su se put odlučile za zajedničko izdanje prigodnih kovanica od 2 eura s istim osnovnim motivom. Time je ugovorno podrijetlo europske gospodarske integracije povezano sa zajedničkom valutom kao kasnijim rezultatom tog integracijskog procesa.
EEZ je trebala stvoriti zajedničko tržište. To je uključivalo postupno ukidanje carina između država članica, zajedničku vanjsku carinu te slobodu kretanja osoba, robe, usluga i kapitala. Tome su se pridružila zajednička pravila, među ostalim za poljoprivredu, promet i tržišno natjecanje. Institucije poput Komisije, Vijeća ministara, parlamentarne skupštine i Suda omogućile su donošenje obvezujućih odluka ne samo klasičnom suradnjom između vlada nego i putem zajedničkih institucija.
Euratom je trebao koordinirati civilno korištenje nuklearne energije. Bili su predviđeni, među ostalim, zajednička istraživanja, sigurnosne kontrole nuklearnog materijala te pravila o opskrbi nuklearnim sirovinama. Dok je EEZ poslije prerasla u Europsku zajednicu, a naposljetku u Europsku uniju, Euratom i dalje postoji na vlastitoj ugovornoj osnovi.
Ugovori su se nadovezivali na Europsku zajednicu za ugljen i čelik, osnovanu 1951. Nakon Drugoga svjetskog rata gospodarska povezanost trebala je trajno osigurati osobito suradnju između Francuske i Bundesrepublik Deutschland. Istodobno su zapadnoeuropske države u okolnostima Hladnog rata tražile tješnju političku i gospodarsku suradnju. Rimski ugovori proširili su taj pristup s pojedinačnih industrijskih grana na velike dijelove gospodarstva.
Mjesto održavanja zasjedanja na Kapitolu imalo je i povijesno značenje: potpisivanje se održalo u Palazzo dei Conservatori, dijelu današnjih Kapitolinskih muzeja. Povodom obljetnice države eurozone prvi su se put odlučile za zajedničko izdanje prigodnih kovanica od 2 eura s istim osnovnim motivom. Time je ugovorno podrijetlo europske gospodarske integracije povezano sa zajedničkom valutom kao kasnijim rezultatom tog integracijskog procesa.