Vatikan · 500 godina Švicarske garde

Datum izdanja9. stu 2006.

Ukupna naklada100.000

Maksimum EU-a100.000

Izdanja2

Rubni natpis2 ★ × 6, naizmjenično uspravno/naopako

NatpisGUARDIA SVIZZERA PONTIFICIA / CITTÁ DEL VATICANO / 1506 / O. ROSSI / 2006 / R

DizajnerOrietta Rossi (Maria Carmela Colaneri)

KovnicaInstituto Poligrafico e Zecca Dello Stato, Roma

Povod izdavanja

Prigodna kovanica podsjeća na 500. godišnjicu postojanja Papinske švicarske garde. Motiv prikazuje švicarskog gardista pri svečanoj prisezi na zastavu Švicarske garde, okružen natpisima „GUARDIA SVIZZERA PONTIFICIA“ i „CITTÁ DEL VATICANO“ te godinama 1506. i 2006.

Motiv

Na kovanici je prikazan švicarski gardist koji polaže svečanu prisegu na zastavu Schweizergarde. U polukrugu raspoređenom oko prikaza švicarskog gardista može se pročitati natpis „GUARDIA SVIZZERA PONTIFICIA“. Polukrug se proširuje u krug imenom države izdavateljice koje se nalazi ispod zastave — „CITTÁ DEL VATICANO“. Na lijevoj se strani iznad potpisa gravera — „O. ROSSI“ — postavljenog uz držak zastave nalazi godina 1506. Na desnoj je strani iznad oznake kovnice — „R“ — navedena godina 2006. Vanjski prsten kovanice nosi dvanaest zvijezda Europske unije.

Pozadina teme

Papinska švicarska garda osnovana je za vrijeme pape Julius II. Početkom 16. stoljeća švicarski pješaci smatrani su traženim plaćenicima zbog svoje obuke i zbijenih borbenih formacija. Dana 22. siječnja 1506. u Rim je stigao prvi kontingent od 150 Švicaraca na čelu s kapetanom Kaspar von Silenen te stupio u papinsku službu. Taj se datum smatra danom osnutka garde.

Jedan od ključnih događaja u njezinoj povijesti bio je Sacco di Roma 6. svibnja 1527. Tijekom pljačke Rima koju su provele postrojbe cara Karl V., gardisti su branili papu Clemens VII. Papa je uspio pobjeći utvrđenim poveznim hodnikom između Vatikana i Anđeoske tvrđave, Passetto di Borgo. Od ukupno 189 gardista, prema predaji, poginulo ih je 147. U spomen na taj događaj novi regruti i danas polažu prisegu 6. svibnja.

Prisegom se gardisti obvezuju služiti trenutačnom papi i njegovim zakonitim nasljednicima te ih, bude li potrebno, štititi i po cijenu vlastitog života. Garda obavlja zaštitne i stražarske dužnosti, kao i ceremonijalne zadaće. Između ostalog, čuva ulaze u Apostolsku palaču i prati papu pri određenim javnim nastupima. Za opće policijske i sigurnosne zadaće u Vatikanu nadležan je i Žandarmerijski korpus.

Primaju se švicarski državljani katoličke vjeroispovijesti koji su prethodno završili osnovnu vojnu obuku u Švicarskoj. Šarena odora preuzima oblike renesanse. Suprotno raširenoj priči, nije je osmislio Michelangelo; njezin današnji osnovni oblik uveden je početkom 20. stoljeća za vrijeme zapovjednika garde Jules Repond.

Okrugla obljetnica pružila je Državi Vatikanskoga Grada prigodu odati počast ustanovi koja je usko povezana s papinskom službom i poviješću Vatikana. Istodobno obljetnica Sacco di Roma objašnjava zašto se upravo prisega smatra središnjim simbolom garde.