Luksemburg · Velika vojvodska palača

Velika vojvodska palača nalazi se u središtu grada Luksemburga. Njezin najstariji dio izgrađen je u 16. stoljeću kao gradska vijećnica, nakon što je snažna eksplozija baruta uništila velike dijelove tadašnjeg gradskog područja. Pročelje s bogato raščlanjenim prozorskim okvirima pripada flamanski oblikovanoj renesansnoj arhitekturi, kakva je u to vrijeme bila raširena u južnoj Nizozemskoj. U kasnijim je stoljećima zgrada više puta proširivana i prilagođavana novim namjenama.

Sve do kraja 18. stoljeća zgrada je služila gradskoj upravi. Tijekom francuske vladavine u njoj je bila smještena uprava departmana Département des Forêts, kojem je pripadao Luksemburg. Nakon Bečkog kongresa i osnutka Velikog Vojvodstva zgradu su najprije koristile državne službe, a zatim je služila kao sjedište predstavnika nizozemskog kralja, koji je istodobno bio i veliki vojvoda Luksemburga. Tek nakon završetka te personalne unije 1890. palača je postala službena rezidencija luksemburškog šefa države. U to je vrijeme pregradnjama i proširenjima uglavnom dobila današnji izgled.

Tijekom njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu zgrada je prenamijenjena, a dio njezine opreme uklonjen. Nakon povratka velike vojvotkinje Charlotte uslijedila je obnova. Danas je palača ponajprije službeno sjedište: u njoj se održavaju audijencije, primanja, prisege i dijelovi državnih posjeta. Velika vojvodska obitelj kao privatnu rezidenciju uglavnom koristi Schloss Berg.

Henri je od abdikacije svojega oca Jeana 2000. godine veliki vojvoda i time šef države parlamentarne monarhije Luksemburga. Njegove su zadaće uglavnom ustavnopravne i reprezentativne naravi. Uz izdanje nije bila povezana konkretna obljetnica palače. Izbor zgrade prije se može shvatiti kao povezivanje monarhije i državne institucije. Palača pritom ne predstavlja samo dinastiju nego i razvoj Luksemburga od grada i tvrđave pod upravom do samostalnog Velikog Vojvodstva.