Portugal · 500. obljetnica prvog portugalskog kontakta s Timorom

Datum izdanja15. srp 2015.

Ukupna naklada507.015

Maksimum EU-a520.000

Izdanja3

Rubni natpis5 Wappenschilde + 7 dvoraca, ravnomjerno raspoređenih

Natpis1515 / PORTUGAL / TIMOR / 2015 / Fernando Fonseca

DizajnerFernando Fonseca

KovnicaImprensa Nacional Casa da Moeda S.A., Lisboa

Povod izdavanja

Novčić podsjeća na prve kontakte portugalskih pomoraca s otokom Timor prije 500 godina. Motiv prikazuje brod iz 16. stoljeća te krov kuće karakterističan za to područje s tipičnim drvenim figurama koje upućuju na mitove i legende, podrijetlo prvih stanovnika iz drugih dijelova Azije te važnost konja kao prijevoznog sredstva. Prikaz je dopunjen natpisima „1515“, „PORTUGAL“, „TIMOR“ i „2015“.

Motiv

Motiv prikazuje brod iz 16. stoljeća, koji dočarava dolazak portugalskih pomoraca na otok, te tradicionalni natkriveni krov kuće s karakterističnim drvenim figurama koje podsjećaju na mitove i legende. Krov prikazan na kovanici prikazuje povijest prvih stanovnika, koji su čamcem došli iz drugih dijelova Azije, te važnost konja kao prijevoznog sredstva s obzirom na strme planine koje gotovo u potpunosti prekrivaju otok. U gornjem desnom dijelu nalaze se godina „1515“ i naziv države izdavateljice „PORTUGAL“. U donjem lijevom dijelu nalaze se naziv otoka „TIMOR“ i godina „2015“. Sasvim dolje nalazi se potpis umjetnika Fernando Fonseca.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Portugalska prisutnost na Timoru nastala je u kontekstu europske ekspanzije u Indijski ocean. Portugalski trgovci ondje su prije svega tražili sandalovinu, za kojom je postojala potražnja u Kini i na drugim azijskim tržištima. U početku nisu postojale sveobuhvatne kolonijalne strukture. Trgovci, a poslije i dominikanski misionari, uspostavljali su odnose s lokalnim vladarima, preko kojih su organizirani trgovina, politički savezi i širenje katolicizma.

Portugal se u regiji natjecao s Nizozemskom. Iz pripadajućih zona utjecaja razvila se podjela otoka: zapadni dio danas pripada Indoneziji, dok su od istočnog dijela i eksklave Oe-Cusse nastala državna područja Timor-Leste. Portugalsko upravno sjedište najprije se nalazilo u Lifau, a u 18. stoljeću premješteno je u Dili. Dugo vremena stvarna kolonijalna kontrola izvan pojedinih obalnih mjesta i regionalnih savezništava ostala je ograničena.

Nakon Revolucije karanfila 1974. Portugal je započeo dekolonizaciju svojih prekomorskih područja. Na Timoru je povlačenje dovelo do sukoba između političkih skupina. Ubrzo nakon proglašenja neovisnosti 1975. Indonezija je okupirala područje. Razdoblje okupacije koje je uslijedilo obilježili su oružani otpor, represija i brojni civilni gubici. Na glasovanju koje su organizirali Ujedinjeni narodi stanovništvo se 1999. izjasnilo protiv autonomije unutar Indonezije. Nakon prijelazne uprave Ujedinjenih naroda Timor-Leste je 2002. stekao suverenitet.

Sjećanje na rani kontakt stoga ne upućuje samo na pomorstvo i trgovinu, nego i na gotovo pet stoljeća dug odnos obilježen sukobima. Portugalski utjecaji osobito su vidljivi u katolicizmu, prezimenima, pravu i jeziku. Portugalski je uz Tetum službeni jezik; Timor-Leste osim toga pripada Zajednici zemalja portugalskog govornog područja. Obljetnica je tako Portugalu pružila povod da se osvrne na povijesnu povezanost s državom koja je u međuvremenu postala neovisna.