Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 158 2014
Coincard
KS/BU
Coincard
Luksemburg · 175. obljetnica neovisnosti Luksemburga
Naklada7.500
Prodajna cijena10,00 €
Datum izdanja6. sij 2014.
PakiranjeCoincard
Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako
Tržišna cijena18,00 €
Podatak o nakladi izvora: max. 10.000
Povod izdavanja
Prigodna kovanica obilježava 175. obljetnicu neovisnosti Velikog Vojvodstva Luksemburg. Motiv prikazuje desno portret Njegove Kraljevske Visosti velikog vojvode Henrija u desnom profilu, a lijevo godine „1839“ i „2014“ te natpis „LËTZEBUERG“. Ispod se nalaze riječi „ONOFHÄNGEGKEET“ i „175 Joër“.
Motiv
Unutarnji dio kovanice prikazuje na desnoj strani portret Njegove Kraljevske Visosti velikog vojvode Henrija u desnom profilu, a na lijevoj strani okomito su navedene godine „1839“ i „2014“ te naziv države izdavanja „LËTZËBUERG“. U donjem dijelu unutarnjeg dijela kovanice mogu se pročitati riječi „ONOFHÄNGEGKEET“ i „175 Joër“.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Pozadina teme
Godina 1839. ne označava osnivanje Luksemburga kao velikog vojvodstva. Ono je već 1815. osnovano na Bečkom kongresu. Luksemburg je tada dodijeljen nizozemskom kralju Wilhelm I. kao samostalno veliko vojvodstvo i istodobno je postao članom Njemačkog saveza. Postojala je personalna unija: nizozemski kralj istodobno je bio i veliki vojvoda Luksemburga.
Nakon Belgijske revolucije 1830. velik se dio luksemburškog stanovništva pridružio ustanku protiv nizozemske vlasti. Sljedećih je godina teritorijalna pripadnost zemlje bila sporna. Londonski ugovor od 19. travnja 1839. naposljetku je uredio podjelu Luksemburga. Pretežno frankofoni zapadni dio pripao je Belgiji i danas čini belgijsku pokrajinu Luksemburg. Istočni je dio ostao kao veliko vojvodstvo pod Wilhelm I. Njegov teritorij u osnovi odgovara današnjoj državi Luksemburg.
Neovisnost iz 1839. stoga je bila dio duljeg procesa državnog razvoja. Luksemburg je isprva ostao povezan s Nizozemskom personalnom unijom i sve do raspuštanja Njemačkog saveza 1866. pripadao je toj državnoj zajednici. Personalna unija završila je 1890. jer su u velikom vojvodstvu vrijedila druga pravila nasljeđivanja prijestolja nego u Nizozemskoj. Nakon toga luksemburško je prijestolje prešlo na kuću Nassau-Weilburg.
Veliki vojvoda Henri luksemburški je šef države od listopada 2000. Naslijedio je svojega oca, velikog vojvodu Jeana, nakon njegove abdikacije. Kao veliki vojvoda Henri je na čelu ustavne monarhije; političko se odlučivanje odvija u okviru parlamentarne demokracije. Portret vladara na kovanici tako povezuje povijesnu državnu obljetnicu s današnjim oblikom vlasti. Portreti vladajućeg velikog vojvode redovito su dio dizajna luksemburških eurokovanica.
Obljetnica je bila povod za podsjećanje na teritorijalno preuređenje iz 1839., iz kojeg je proizašao današnji Luksemburg. Luksemburške riječi „Onofhängegkeet“ i „Joër“ istodobno upućuju na ulogu luksemburškog jezika kao nacionalnog jezika i izraza samostalnog državnog identiteta.
Nakon Belgijske revolucije 1830. velik se dio luksemburškog stanovništva pridružio ustanku protiv nizozemske vlasti. Sljedećih je godina teritorijalna pripadnost zemlje bila sporna. Londonski ugovor od 19. travnja 1839. naposljetku je uredio podjelu Luksemburga. Pretežno frankofoni zapadni dio pripao je Belgiji i danas čini belgijsku pokrajinu Luksemburg. Istočni je dio ostao kao veliko vojvodstvo pod Wilhelm I. Njegov teritorij u osnovi odgovara današnjoj državi Luksemburg.
Neovisnost iz 1839. stoga je bila dio duljeg procesa državnog razvoja. Luksemburg je isprva ostao povezan s Nizozemskom personalnom unijom i sve do raspuštanja Njemačkog saveza 1866. pripadao je toj državnoj zajednici. Personalna unija završila je 1890. jer su u velikom vojvodstvu vrijedila druga pravila nasljeđivanja prijestolja nego u Nizozemskoj. Nakon toga luksemburško je prijestolje prešlo na kuću Nassau-Weilburg.
Veliki vojvoda Henri luksemburški je šef države od listopada 2000. Naslijedio je svojega oca, velikog vojvodu Jeana, nakon njegove abdikacije. Kao veliki vojvoda Henri je na čelu ustavne monarhije; političko se odlučivanje odvija u okviru parlamentarne demokracije. Portret vladara na kovanici tako povezuje povijesnu državnu obljetnicu s današnjim oblikom vlasti. Portreti vladajućeg velikog vojvode redovito su dio dizajna luksemburških eurokovanica.
Obljetnica je bila povod za podsjećanje na teritorijalno preuređenje iz 1839., iz kojeg je proizašao današnji Luksemburg. Luksemburške riječi „Onofhängegkeet“ i „Joër“ istodobno upućuju na ulogu luksemburškog jezika kao nacionalnog jezika i izraza samostalnog državnog identiteta.
Zanimljivosti
Prema Numizmatičkom katalogu BCL-a, ova kartica s kovanicom izdana je samo 7.500 puta, unatoč otisnutom podatku. Naklada od 10.000 primjeraka predstavlja najveći mogući broj primjeraka.