Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 86 2010
Numizmatičko pismo
KS/BU
Numizmatičko pismo
Grčka · 2.500 godina Bitke kod Maratona
Naklada5.000
Prodajna cijena4,00 €
Datum izdanja25. lis 2010.
PakiranjeNumizmatičko pismo
Rubni natpisΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ + ★
Povod izdavanja
Kovanica podsjeća na 2 500. obljetnicu bitke kod Maratona. Motiv povezuje štit s trkačem odnosno ratnikom kao simbolom borbe za slobodu i ideala koje ta bitka predstavlja. Ptica na štitu simbolizira nastanak zapadne civilizacije; grčki natpisi navode povod te godine 490. pr. Kr. i 2010. po. Kr.
Motiv
Unutrašnjost kovanice prikazuje sintezu štita i trkača, odnosno ratnika, kao simbol borbe za slobodu i visokih ideala za koje stoji bitka kod Maratona. Ptica prikazana na štitu simbolizira nastanak zapadne civilizacije kakvu danas poznajemo.
Kružno oko unutrašnjosti kovanice na grčkom su utisnuti povod „ΜΑΡΑΘΩΝΑΣ/2500 ΧΡΟΝΙΑ/490 Π.Χ./2010 Μ.Χ.“ i država izdavanja „ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ“.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Kružno oko unutrašnjosti kovanice na grčkom su utisnuti povod „ΜΑΡΑΘΩΝΑΣ/2500 ΧΡΟΝΙΑ/490 Π.Χ./2010 Μ.Χ.“ i država izdavanja „ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ“.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Pozadina teme
Bitka kod Maratona pripada prvom perzijskom napadu na grčko kopno. Perzijsko Carstvo pod vlašću Dareiosa I. željelo je osigurati svoj utjecaj u Egeju te kazniti Atenu i Eretriju zbog njihove potpore jonskom ustanku protiv perzijske vlasti. Nakon osvajanja Eretrije, perzijska se vojska iskrcala kod Maratona na istočnoj obali Atike, gdje je teren pružao prikladan pristup Ateni.
Perzijancima su se suprotstavili ponajprije atenski hopliti te manji odred iz Plateje. Grci su se borili kao teško naoružani pješaci u zbijenoj formaciji. S atenskim djelovanjem osobito se povezuje vojskovođa Miltiades. Grcima je pošlo za rukom poraziti perzijsku vojsku i prisiliti je na povlačenje prema brodovima. Atenjani su se zatim brzo vratili kako bi odbili mogući napad perzijske flote na svoj nezaštićeni grad.
Pobjeda nije okončala grčko-perzijske ratove. Deset godina poslije Xerxes I., Dareiosov sin, poduzeo je još jedan pohod protiv Grčke. Ipak, Maraton je u početku spriječio perzijsko podjarmljivanje Atene. Bitka se također odvila u ranoj fazi atenske demokracije, koja je samo nekoliko godina ranije bila preuređena političkim reformama. Zbog toga je poslije usko povezana s predodžbom da građani sami brane svoj polis.
Uz Maraton se povezuje i predaja o glasničkom trku. Antički povjesničar Herodot izvještava o trkaču koji je prije bitke poslan iz Atene u Spartu kako bi zatražio pomoć. Poznata priča o glasniku koji je nakon pobjede kod Maratona trčao u Atenu i ondje umro nakon što je objavio vijest o pobjedi nastala je u kasnijim verzijama. Ona je poslužila kao poticaj za maratonsku utrku na prvim Olimpijskim igrama modernog doba 1896. u Ateni.
Obljetnica je stoga bila prikladna za grčku prigodnu kovanicu jer je Maraton istodobno povezan s antičkom poviješću Atene, modernom olimpijskom maratonskom utrkom i grčkom državnom kulturom sjećanja.
Perzijancima su se suprotstavili ponajprije atenski hopliti te manji odred iz Plateje. Grci su se borili kao teško naoružani pješaci u zbijenoj formaciji. S atenskim djelovanjem osobito se povezuje vojskovođa Miltiades. Grcima je pošlo za rukom poraziti perzijsku vojsku i prisiliti je na povlačenje prema brodovima. Atenjani su se zatim brzo vratili kako bi odbili mogući napad perzijske flote na svoj nezaštićeni grad.
Pobjeda nije okončala grčko-perzijske ratove. Deset godina poslije Xerxes I., Dareiosov sin, poduzeo je još jedan pohod protiv Grčke. Ipak, Maraton je u početku spriječio perzijsko podjarmljivanje Atene. Bitka se također odvila u ranoj fazi atenske demokracije, koja je samo nekoliko godina ranije bila preuređena političkim reformama. Zbog toga je poslije usko povezana s predodžbom da građani sami brane svoj polis.
Uz Maraton se povezuje i predaja o glasničkom trku. Antički povjesničar Herodot izvještava o trkaču koji je prije bitke poslan iz Atene u Spartu kako bi zatražio pomoć. Poznata priča o glasniku koji je nakon pobjede kod Maratona trčao u Atenu i ondje umro nakon što je objavio vijest o pobjedi nastala je u kasnijim verzijama. Ona je poslužila kao poticaj za maratonsku utrku na prvim Olimpijskim igrama modernog doba 1896. u Ateni.
Obljetnica je stoga bila prikladna za grčku prigodnu kovanicu jer je Maraton istodobno povezan s antičkom poviješću Atene, modernom olimpijskom maratonskom utrkom i grčkom državnom kulturom sjećanja.
Zanimljivosti
Izdavač: EΛTA (Grčka pošta, Atena)