Luksemburg · Veliki vojvode Henri i Adolphe

Veliki vojvoda Adolphe isprva je bio vojvoda od Nassau. Tu je vojvodinu 1866. nakon Njemačkog rata anektirala Pruska jer je Adolphe stao na stranu Austrije. Njegova je vladavina u Luksemburgu započela 1890. nakon smrti nizozemskog kralja i luksemburškog velikog vojvode Wilhelma III. Do tada su Nizozemska i Luksemburg bili povezani personalnom unijom: obje su države imale istog monarha, ali su pravno ostale samostalne.

Personalna unija okončana je zbog različitih pravila nasljeđivanja. U Nizozemskoj je Wilhelmina, kći Wilhelma III., mogla preuzeti prijestolje. Za Luksemburg je, međutim, vrijedio Nassauische Erbverein, prema kojem je kruna tada pripala muškom članu kuće Nassau. Tako je Adolphe postao veliki vojvoda. S njim je započela do danas postojeća luksemburška vladarska linija dinastije Nassau-Weilburg. Tijekom svoje vladavine uglavnom je prepustio vođenje tekućih državnih poslova luksemburškim političkim institucijama.

Henri je prapraunuk Adolphea. Naslijedio je svojega oca, velikog vojvodu Jeana, na prijestolju nakon njegove abdikacije 2000. godine. Luksemburg je parlamentarna monarhija. Veliki vojvoda je šef države, dok politička odgovornost pripada izabranom Zastupničkom domu i vladi. Njegove zadaće obuhvaćaju ponajprije predstavljanje države te ustavom utvrđene funkcije pri sastavljanju vlade i u zakonodavnom postupku.

Zajednički prikaz obaju vladara povezuje suvremenu monarhiju s prijelazom iz nizozemsko-luksemburške personalne unije u samostalnu luksemburšku dinastiju. Adolphe pritom predstavlja dinastički početak 1890. godine, a Henri današnji nastavak te linije. Vremensko podudaranje više osobnih i državnih obljetnica neposredno je potaknulo da obojica budu prikazana na istoj kovanici. Istodobno portret vladara odgovara luksemburškoj tradiciji prikazivanja šefa države na nacionalnim stranama eurokovanica.