Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 61 2009
Coincard
KS/BU
Coincard
Nizozemska · 10 godina EMU-a
Naklada4.000
Prodajna cijena10,00 €
Datum izdanja1. sij 2009.
PakiranjeCoincard
Rubni natpisGOD ★ ZIJ ★ MET ★ ONS ★
Tržišna cijena99,90 €
Povod izdavanja
Povod je desetogodišnjica postojanja Ekonomske i monetarne unije i stvaranje eura 1. siječnja 1999. Motiv, koji je osmislio G. Stamatopoulos, prikazuje stiliziranu ljudsku figuru čija lijeva ruka prelazi u simbol eura, uz inicijale ΓΣ, godine 1999.–2009., odgovarajuću kraticu EMU-a i dvanaest zvijezda. Luksemburška inačica dodatno sadržava lik velikog vojvode kao efekt nagiba.
Motiv
Na sredini kovanice prikazana je stilizirana ljudska figura čija je lijeva ruka produžena simbolom eura. Inicijali umjetnika ΓΣ nalaze se ispod simbola eura. Naziv države izdavateljice na njezinu jeziku odnosno jezicima nalazi se na gornjem rubu prikaza, dok se oznaka 1999-2009 i akronim EMU, preveden na jezik odnosno jezike države, nalaze na donjem rubu.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Pozadina teme
Ekonomska i monetarna unija nastala je postupno iz europske integracije. Jednu od osnova činio je Ugovor iz Maastrichta, kojim su utvrđeni kriteriji za sudjelovanje u zajedničkoj valuti. Među njima su bili zahtjevi u pogledu stabilnosti cijena, javnih financija, dugoročnih kamatnih stopa i stabilnosti deviznog tečaja. Istodobno su iznova uređene nadležnosti za monetarnu politiku. Od 1998. Europska središnja banka odgovorna je za zajedničku monetarnu politiku; zajedno s nacionalnim središnjim bankama država sudionica čini Eurosustav.
U početku je u monetarnoj uniji sudjelovalo jedanaest država: Belgija, Njemačka, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal i Španjolska. Tečajevi za preračunavanje njihovih dotadašnjih valuta nepovratno su utvrđeni. U početku je euro prije svega služio bezgotovinskom platnom prometu, računovodstvu i financijskim tržištima. Novčanice i kovanice puštene su u optjecaj tek početkom 2002. Tijekom prijelaznog razdoblja stare nacionalne valute u obliku gotovine mogle su se i dalje upotrebljavati usporedno. Grčka je monetarnoj uniji pristupila već 2001.
Uvođenjem zajedničke valute unutar monetarnog područja prestala je potreba za zamjenom valuta. Rizici promjene deviznog tečaja između zemalja sudionica nestali su, dok su nacionalne vlade i dalje ostale odgovorne za svoje proračunske i velik dio svojih gospodarskih politika. Iz toga je proizišao sustav centralizirane monetarne politike i pretežno nacionalno odgovorne fiskalne politike. Proračunska pravila i usklađivanje gospodarskih politika trebali su dopuniti tu konstrukciju.
Do jubilarne godine europodručje se pristupanjem Slovenije, Cipra i Malte te naposljetku Slovačke proširilo na 16 država. Obljetnica je stoga bila povod ne samo za podsjećanje na uvođenje valute nego i na zajednički institucionalni projekt. Jedinstvena tema kovanice bila je prikladna jer eurokovanice u optjecaju imaju zajedničke vrijednosne strane, ali u pravilu različite nacionalne strane. Odabir dizajna javnim internetskim glasovanjem trebao je dodatno uključiti građanke i građane u oblikovanje nadnacionalnog izdanja.
U početku je u monetarnoj uniji sudjelovalo jedanaest država: Belgija, Njemačka, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal i Španjolska. Tečajevi za preračunavanje njihovih dotadašnjih valuta nepovratno su utvrđeni. U početku je euro prije svega služio bezgotovinskom platnom prometu, računovodstvu i financijskim tržištima. Novčanice i kovanice puštene su u optjecaj tek početkom 2002. Tijekom prijelaznog razdoblja stare nacionalne valute u obliku gotovine mogle su se i dalje upotrebljavati usporedno. Grčka je monetarnoj uniji pristupila već 2001.
Uvođenjem zajedničke valute unutar monetarnog područja prestala je potreba za zamjenom valuta. Rizici promjene deviznog tečaja između zemalja sudionica nestali su, dok su nacionalne vlade i dalje ostale odgovorne za svoje proračunske i velik dio svojih gospodarskih politika. Iz toga je proizišao sustav centralizirane monetarne politike i pretežno nacionalno odgovorne fiskalne politike. Proračunska pravila i usklađivanje gospodarskih politika trebali su dopuniti tu konstrukciju.
Do jubilarne godine europodručje se pristupanjem Slovenije, Cipra i Malte te naposljetku Slovačke proširilo na 16 država. Obljetnica je stoga bila povod ne samo za podsjećanje na uvođenje valute nego i na zajednički institucionalni projekt. Jedinstvena tema kovanice bila je prikladna jer eurokovanice u optjecaju imaju zajedničke vrijednosne strane, ali u pravilu različite nacionalne strane. Odabir dizajna javnim internetskim glasovanjem trebao je dodatno uključiti građanke i građane u oblikovanje nadnacionalnog izdanja.