Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
БългарскиZa ovo izdanje još nema vlastitih slika; prikazane su slike kovanice.
CC 594 2026
Komplet optjecajnih kovanica
PP
SOK PP – PR
Italija · 800. obljetnica smrti San Francesco d'Assisi
Naklada2.500
Datum izdanja1. tra 2026.
PakiranjeKomplet optjecajnih kovanica
Rubni natpis2 ★ × 6, naizmjenično uspravno/naopako
Podatak o nakladi izvora: 2.500 PR
Povod izdavanja
Izdanje podsjeća na 800. obljetnicu smrti svetog Franza von Assisi, koji je umro 1226. Bio je osnivač franjevačkog reda i obilježio je kršćanski pokret siromaštva srednjeg vijeka.
Pozadina teme
Franziskus je rođen oko 1181. ili 1182. godine u Assisiju kao Giovanni di Pietro di Bernardone. Njegov je otac bio imućni trgovac tkaninama. Nakon mladosti u početku usmjerene prema gradskom građanstvu i viteškom idealu, Franziskus se okrenuo religioznom životu. Javno se odrekao obiteljskog imetka, brinuo se za gubavce i kao putujući propovjednik prolazio središnjom Italijom. Njegov je način života povezivao siromaštvo, fizički rad, propovijedanje i skrb za ljude na rubu društva.
Takav se oblik života razvio u vremenu kada su rast gradova, trgovina i novčano gospodarstvo mijenjali društvene odnose u Europi. Uz crkveno priznate zajednice pojavili su se različiti religiozni laički pokreti. Franziskus je za svoju zajednicu tražio papino odobrenje i time ostao unutar Rimske Crkve. Obvezujuća redovnička pravila potvrdio je 1223. papa Honorius III. I Klara von Assisi priključila se njegovu načinu života; iz njezine su zajednice proizašle klarise. Za laike su se također razvili oblici života oblikovani franjevačkim duhom.
Tijekom Petog križarskog rata Franziskus je otputovao u Egipat, gdje se susreo sa sultanom al-Kamilom. Taj se susret danas često spominje u kontekstu mirnog međureligijskog kontakta, iako srednjovjekovni izvještaji ističu različite pojedinosti. Franziskus je ostavio i „Pjesmu stvorenja“, napisanu umbrijskim pučkim jezikom. U njoj se sunce, mjesec, voda, vatra i zemlja pojavljuju kao dijelovi zajedničkog stvaranja.
Papa Gregor IX. proglasio je Franziskusa svetim 1228. godine. Nad njegovim je grobom podignuta bazilika San Francesco u Assisiju, čije su zidne slike ujedno jedno od glavnih svjedočanstava srednjovjekovne umjetnosti. Spomendan 4. listopada obilježava se u Katoličkoj Crkvi; Franziskus se usto smatra i zaštitnikom zaštite okoliša. Okrugla obljetnica stoga pruža priliku prisjetiti se osobe čiji utjecaj nadilazi povijest redovništva i teologiju te obuhvaća književnost, umjetnost, društvenu praksu i današnja shvaćanja odnosa između čovjeka i prirode.
Takav se oblik života razvio u vremenu kada su rast gradova, trgovina i novčano gospodarstvo mijenjali društvene odnose u Europi. Uz crkveno priznate zajednice pojavili su se različiti religiozni laički pokreti. Franziskus je za svoju zajednicu tražio papino odobrenje i time ostao unutar Rimske Crkve. Obvezujuća redovnička pravila potvrdio je 1223. papa Honorius III. I Klara von Assisi priključila se njegovu načinu života; iz njezine su zajednice proizašle klarise. Za laike su se također razvili oblici života oblikovani franjevačkim duhom.
Tijekom Petog križarskog rata Franziskus je otputovao u Egipat, gdje se susreo sa sultanom al-Kamilom. Taj se susret danas često spominje u kontekstu mirnog međureligijskog kontakta, iako srednjovjekovni izvještaji ističu različite pojedinosti. Franziskus je ostavio i „Pjesmu stvorenja“, napisanu umbrijskim pučkim jezikom. U njoj se sunce, mjesec, voda, vatra i zemlja pojavljuju kao dijelovi zajedničkog stvaranja.
Papa Gregor IX. proglasio je Franziskusa svetim 1228. godine. Nad njegovim je grobom podignuta bazilika San Francesco u Assisiju, čije su zidne slike ujedno jedno od glavnih svjedočanstava srednjovjekovne umjetnosti. Spomendan 4. listopada obilježava se u Katoličkoj Crkvi; Franziskus se usto smatra i zaštitnikom zaštite okoliša. Okrugla obljetnica stoga pruža priliku prisjetiti se osobe čiji utjecaj nadilazi povijest redovništva i teologiju te obuhvaća književnost, umjetnost, društvenu praksu i današnja shvaćanja odnosa između čovjeka i prirode.