Njemačka · Konrad Adenauer (serija: Jedinstvo i pravo i sloboda, 2. izdanje)

Konrad Adenauer rođen je 1876. u Kölnu, u katolički oblikovanoj obitelji državnih službenika, a studirao je pravo. Njegova politička karijera započela je u Stranci centra. Od 1917. do smjenjivanja 1933. od strane nacionalsocijalista bio je gradonačelnik Kölna. U tom je razdoblju, među ostalim, podupirao ponovno osnivanje Sveučilišta u Kölnu te preuređenje nekadašnjih fortifikacijskih površina u zelene površine. Istodobno je bio član Pruskog državnog vijeća, čiji je jedno vrijeme bio predsjednik.

Adenauer se protivio nacističkom režimu i nakon smjenjivanja s dužnosti uglavnom se povukao iz politike. Godine 1944. nakon neuspjelog atentata na Adolfa Hitlera bio je privremeno zatvoren, iako nije pripadao krugu urotnika. Nakon završetka rata sudjelovao je u izgradnji Kršćansko-demokratske unije. Kao predsjednik Parlamentarnog vijeća sudjelovao je 1948. i 1949. u raspravama o Temeljnom zakonu.

Cilj njegove vladine politike bio je mladoj Saveznoj Republici osigurati vanjskopolitičku sposobnost djelovanja. U to su se ubrajali pristupanje Europskoj zajednici za ugljen i čelik i NATO-u te ponovno naoružavanje u okviru Bundeswehra. Te su odluke bile politički sporne u zemlji jer su bile usko povezane s podjelom Njemačke i pitanjem izgleda za ponovno ujedinjenje.

Daljnje važno područje bilo je približavanje nekadašnjim ratnim protivnicima. S Francuskom se razvila institucionalizirana suradnja, koja je 1963. utvrđena Elizejskim ugovorom. Prema Izraelu je Savezna Republika Luksemburškim sporazumom iz 1952. preuzela materijalne obveze za naknadu štete zbog nacionalsocijalističkog progona i izvlaštenja.

Izdanje kovanice nadovezuje se na okrugli rođendan političara čija je karijera obuhvaćala komunalnu politiku Njemačkog Carstva i Weimarske Republike, kao i državni oporavak nakon 1945. Ta obljetnica stoga pruža priliku prisjetiti se razdoblja nastanka političkog poretka Savezne Republike i njezinih ranih vanjskopolitičkih odluka.