Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 573 2025
Kovanica od 2 eura
KS/BU Oznaka kovnice A/D/F/G/J Glavni novac Bankovno izdanje
2 Euro KS/BN
Njemačka · 35 godina njemačkog ujedinjenja (serija: Einigkeit und Recht und Freiheit, 1. izdanje)
Naklada30.000.000
Datum izdanja25. ruj 2025.
Rubni natpisEINIGKEIT UND RECHT UND FREIHEIT + savezni orao
Tržišna cijena3,50 €
Podatak o nakladi izvora: 6000000 | 6300000 | 7200000 | 4200000
Varijante
5Njemačka, A · A · Oznaka kovnice A · KS/BU · Naklada 6.000.000
Njemačka, D · D · Oznaka kovnice D · KS/BU · Naklada 6.300.000
Njemačka, F · F · Oznaka kovnice F · KS/BU · Naklada 7.200.000
Njemačka, G · G · Oznaka kovnice G · KS/BU · Naklada 4.200.000
Njemačka, J · J · Oznaka kovnice J · KS/BU · Naklada 6.300.000
Povod izdavanja
Kovanica podsjeća na 35 godina njemačkog jedinstva. Motiv prikazuje natpise „Mi smo jedan narod” i „35 godina njemačkog jedinstva” kao međusobno pomaknute blokove teksta, povezane povećanim slovom „D”. Raspored simbolizira nekadašnju podjelu Njemačke i ponovno ujedinjenje stanovništva istočne i zapadne Njemačke; prekinute linije istodobno podsjećaju na pad zida.
Motiv
Nacionalna strana prikazuje tipografsku kompoziciju: duž uzdužne osi, blago pomaknute ulijevo, na lijevoj se strani desno poravnate, jedna ispod druge, nalaze riječi natpisa „Mi smo jedan narod“, a na desnoj strani lijevo poravnate, jedna ispod druge, riječi natpisa „35 godina njemačkog jedinstva“. Oba su tekstualna bloka duž uzdužne osi blago pomaknuta jedan u odnosu na drugi te su svaki s gornje i donje strane omeđeni vodoravnom linijom. Dva su natpisa u sredini povezana blago povećanim slovom „D“.
Pomaknuti tekstualni blokovi simboliziraju činjenicu da je Njemačka bila podijeljena, dok povezujuće slovo „D“, koje je sastavni dio natpisa u oba bloka, označava da su stanovnici istočne i zapadne Njemačke sada već 35 godina ponovno ujedinjeni. Unatoč naizgled jednostavnoj kompoziciji motiva, ona pobuđuje najrazličitije asocijacije i, primjerice, isprekidanim linijama podsjeća na pad Berlinskog zida.
U gornjoj polovici unutarnjeg prstena kovanice nalaze se inicijali umjetnika Thomas Serres („TS“) iz Hattingena, a ispod njih oznaka odgovarajuće kovnice („A“, „D“, „F“, „G“ ili „J“). U donjoj polovici unutarnjeg prstena kovanice nalaze se godina izdavanja „2025“ te iznad nje oznaka zemlje „D“ za zemlju izdavanja Deutschland.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Pomaknuti tekstualni blokovi simboliziraju činjenicu da je Njemačka bila podijeljena, dok povezujuće slovo „D“, koje je sastavni dio natpisa u oba bloka, označava da su stanovnici istočne i zapadne Njemačke sada već 35 godina ponovno ujedinjeni. Unatoč naizgled jednostavnoj kompoziciji motiva, ona pobuđuje najrazličitije asocijacije i, primjerice, isprekidanim linijama podsjeća na pad Berlinskog zida.
U gornjoj polovici unutarnjeg prstena kovanice nalaze se inicijali umjetnika Thomas Serres („TS“) iz Hattingena, a ispod njih oznaka odgovarajuće kovnice („A“, „D“, „F“, „G“ ili „J“). U donjoj polovici unutarnjeg prstena kovanice nalaze se godina izdavanja „2025“ te iznad nje oznaka zemlje „D“ za zemlju izdavanja Deutschland.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Pozadina teme
Podjela Njemačke bila je posljedica Drugoga svjetskog rata i početka sukoba Istoka i Zapada. Godine 1949. na zapadu je nastala Bundesrepublik Deutschland, a na istoku Deutsche Demokratische Republik. Obje su države pripadale različitim političkim, gospodarskim i vojnim saveznim sustavima. Berliner Mauer, koji je postojao od 1961., i unutarnjonjemačka granica snažno su ograničavali slobodu kretanja između Istoka i Zapada.
U jesen 1989. vodstvo DDR-a našlo se pod pritiskom zbog pokreta za iseljavanje i sve većih prosvjeda. Na prosvjedima ponedjeljkom i drugim okupljanjima građani su zahtijevali političko sudjelovanje, slobodne izbore te slobodu putovanja i mišljenja. Povik „Mi smo narod“ izražavao je shvaćanje prosvjednika da su oni sami nositelji državnog suvereniteta te da odbacuju pravo na jedino zastupanje koje je sebi pripisivala vladajuća Sozialistische Einheitspartei Deutschlands. Prosvjedi su uglavnom ostali mirni te se stoga nazivaju Mirnom revolucijom.
Nakon otvaranja Berliner Mauer 9. studenoga 1989. državno je ujedinjenje sve više dolazilo u središte pozornosti. U tom se kontekstu proširio izmijenjeni slogan „Mi smo jedan narod“. On više nije označavao samo demokratska prava unutar DDR-a, nego i želju mnogih ljudi za zajedničkom njemačkom državom. Istodobno su, međutim, postojala različita shvaćanja o brzini i obliku procesa ujedinjenja.
Prvi slobodni izbori za Volkskammer u DDR-u u ožujku 1990. stvorili su parlamentarnu osnovu za daljnje pregovore. Uslijedile su gospodarska, monetarna i socijalna unija, Einigungsvertrag između dviju njemačkih država te Zwei-plus-Vier-Vertrag s četirima bivšim okupacijskim silama. Dana 3. listopada 1990. DDR je pristupio području primjene Grundgesetz; njegove su zemlje postale dijelom Bundesrepublik Deutschland.
Odabir ovog povijesnog spomena stoga se nadovezuje i na državnu obljetnicu i na politički jezik prosvjednog pokreta. Upotrijebljeni slogan upućuje na prijelaz od zahtjeva za demokratskim samoodređenjem prema državnom ujedinjenju.
U jesen 1989. vodstvo DDR-a našlo se pod pritiskom zbog pokreta za iseljavanje i sve većih prosvjeda. Na prosvjedima ponedjeljkom i drugim okupljanjima građani su zahtijevali političko sudjelovanje, slobodne izbore te slobodu putovanja i mišljenja. Povik „Mi smo narod“ izražavao je shvaćanje prosvjednika da su oni sami nositelji državnog suvereniteta te da odbacuju pravo na jedino zastupanje koje je sebi pripisivala vladajuća Sozialistische Einheitspartei Deutschlands. Prosvjedi su uglavnom ostali mirni te se stoga nazivaju Mirnom revolucijom.
Nakon otvaranja Berliner Mauer 9. studenoga 1989. državno je ujedinjenje sve više dolazilo u središte pozornosti. U tom se kontekstu proširio izmijenjeni slogan „Mi smo jedan narod“. On više nije označavao samo demokratska prava unutar DDR-a, nego i želju mnogih ljudi za zajedničkom njemačkom državom. Istodobno su, međutim, postojala različita shvaćanja o brzini i obliku procesa ujedinjenja.
Prvi slobodni izbori za Volkskammer u DDR-u u ožujku 1990. stvorili su parlamentarnu osnovu za daljnje pregovore. Uslijedile su gospodarska, monetarna i socijalna unija, Einigungsvertrag između dviju njemačkih država te Zwei-plus-Vier-Vertrag s četirima bivšim okupacijskim silama. Dana 3. listopada 1990. DDR je pristupio području primjene Grundgesetz; njegove su zemlje postale dijelom Bundesrepublik Deutschland.
Odabir ovog povijesnog spomena stoga se nadovezuje i na državnu obljetnicu i na politički jezik prosvjednog pokreta. Upotrijebljeni slogan upućuje na prijelaz od zahtjeva za demokratskim samoodređenjem prema državnom ujedinjenju.
Analiza cijena na eBayu
Za ovo izdanje postoji kretanje cijena na temelju stvarnih prodaja na eBayu – s medijanom, rasponom i brojem prodaja
Pogledaj analizu cijena