Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 567 2025
Coincard
KS/BU
Coincard
Hrvatska · 1100 godina Kraljevine Hrvatske i krunidba kralja Tomislava
Naklada5.000
Prodajna cijena15,99 €
Datum izdanja14. srp 2025.
PakiranjeCoincard
Rubni natpisO LIJEPA O DRAGA O SLATKA SLOBODO
Tržišna cijena79,90 €
Povod izdavanja
Kovanica obilježava 1100. obljetnicu Kraljevine Hrvatske i krunidbe kralja Tomislava 925. godine. Motiv prikazuje kralja Tomislava na konju te hrvatsku šahovnicu kao sastavni dio grba Republike Hrvatske. Prikaz se temelji na djelu kipara Robert Franges Mihanovic iz 1938. godine, a oblikovao ga je Nikola Vudrag.
Motiv
Središnji motiv kovanice je kralj Tomislav na konju. Drugi motiv je karakteristični i prepoznatljivi simbol Hrvatske, hrvatska šahovnica, koja je dio grba Republike Hrvatske.
Duž unutarnjeg prstena kovanice također se protežu sljedeći natpisi: riječi „KRALJ TOMISLAV“, godina njegova krunjenja „925“, država izdavateljica „REPUBLIKA HRVATSKA“ i godina izdavanja kovanice „2025“.
Nacionalnu stranu kovanice oblikovao je kipar Nikola Vudrag. Središnji motiv njegova je verzija izvornog djela kipara Robert Franges Mihanovic iz 1938. godine.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Duž unutarnjeg prstena kovanice također se protežu sljedeći natpisi: riječi „KRALJ TOMISLAV“, godina njegova krunjenja „925“, država izdavateljica „REPUBLIKA HRVATSKA“ i godina izdavanja kovanice „2025“.
Nacionalnu stranu kovanice oblikovao je kipar Nikola Vudrag. Središnji motiv njegova je verzija izvornog djela kipara Robert Franges Mihanovic iz 1938. godine.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Pozadina teme
Tomislav je početkom 10. stoljeća vladao Hrvatskom i tradicionalno se smatra prvim hrvatskim kraljem. O njegovoj osobi i razdoblju vladavine sačuvano je tek nekoliko suvremenih zapisa. U pismu pape Johannes X., koje se odnosi na crkvenu sinodu u Splitu, naziva ga se „kraljem Hrvata“. Za formalnu krunidbenu ceremoniju, međutim, ne postoji suvremena potvrda. Godina 925. stoga prije svega označava najraniji pouzdani dokaz njegove kraljevske titule.
Za vrijeme Tomislavove vladavine prethodno odvojeno razvijene hrvatske oblasti na jadranskoj obali i u unutrašnjosti bile su tješnje povezane. Hrvatska se tada nalazila između nekoliko političkih središta moći: dalmatinskih obalnih gradova pod bizantskim utjecajem, Bugarskog Carstva, Mađara koji su se širili i zapadnog kršćanstva oblikovanog pod papinskim utjecajem. Kasnija predaja pripisuje Tomislavu vojne uspjehe i prostrano kraljevstvo, no pojedinosti i točne granice zbog oskudnih izvora nije moguće pouzdano utvrditi.
Sinode u Splitu održane 925. i 928. godine uredile su crkvene nadležnosti u Dalmaciji i Hrvatskoj. Između ostalog, raspravljalo se o prvenstvu Splitske nadbiskupije i crkvenom uključivanju hrvatskih područja. Ti događaji pokazuju da Tomislavova vladavina nije bila povezana samo s teritorijalnim uređenjem nego i s organizacijom Crkve.
Od 19. stoljeća Tomislav je postao središnja figura hrvatske povijesne predaje. Poznati konjanički spomenik u Zagrebu nastao je u sklopu te nacionalne kulture sjećanja. Ne prikazuje ga kao povijesno potvrđen portret, nego kao idealiziranog srednjovjekovnog vladara. Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinom spomena na obljetnicu hrvatskog kraljevstva. Izdanje kovanice time se uklapa u širi državni program sjećanja koji upućuje na rane korijene hrvatske državnosti.
Za vrijeme Tomislavove vladavine prethodno odvojeno razvijene hrvatske oblasti na jadranskoj obali i u unutrašnjosti bile su tješnje povezane. Hrvatska se tada nalazila između nekoliko političkih središta moći: dalmatinskih obalnih gradova pod bizantskim utjecajem, Bugarskog Carstva, Mađara koji su se širili i zapadnog kršćanstva oblikovanog pod papinskim utjecajem. Kasnija predaja pripisuje Tomislavu vojne uspjehe i prostrano kraljevstvo, no pojedinosti i točne granice zbog oskudnih izvora nije moguće pouzdano utvrditi.
Sinode u Splitu održane 925. i 928. godine uredile su crkvene nadležnosti u Dalmaciji i Hrvatskoj. Između ostalog, raspravljalo se o prvenstvu Splitske nadbiskupije i crkvenom uključivanju hrvatskih područja. Ti događaji pokazuju da Tomislavova vladavina nije bila povezana samo s teritorijalnim uređenjem nego i s organizacijom Crkve.
Od 19. stoljeća Tomislav je postao središnja figura hrvatske povijesne predaje. Poznati konjanički spomenik u Zagrebu nastao je u sklopu te nacionalne kulture sjećanja. Ne prikazuje ga kao povijesno potvrđen portret, nego kao idealiziranog srednjovjekovnog vladara. Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinom spomena na obljetnicu hrvatskog kraljevstva. Izdanje kovanice time se uklapa u širi državni program sjećanja koji upućuje na rane korijene hrvatske državnosti.