Luksemburg · 25. obljetnica stupanja na prijestolje velikog vojvode Henrija

Henri je rođen 1955. kao najstariji sin tadašnjeg nasljednog velikog vojvode Jeana i belgijske princeze Joséphine-Charlotte. Kada je njegov otac 1964. postao veliki vojvoda, Henri je postao prijestolonasljednik. Nakon što se Jean dobrovoljno odrekao prijestolja, Henri je 7. listopada 2000. pred Zastupničkim domom položio ustavnu prisegu. U Luksemburgu ne postoji krunidbena ceremonija.

Luksemburg je parlamentarna monarhija. Veliki vojvoda je šef države, ali svoje dužnosti obnaša u okviru ustava i parlamentarnog poretka. Njegove funkcije uključuju imenovanje vlade na temelju političkih odnosa većine, formalno proglašavanje zakona te predstavljanje zemlje tijekom državnih posjeta i diplomatskih prigoda. Tijekom Henrijeva mandata ovlasti šefa države dodatno su precizirane. Nakon sukoba oko zakona o potpomognutom umiranju, ustav je 2008. izmijenjen: veliki vojvoda od tada proglašava zakone, ali im više ne mora izričito dati svoju suglasnost.

Velika vojvodska palača u starom gradu Luksemburga služi kao službena rezidencija. Njezini najstariji dijelovi izgrađeni su u 16. stoljeću, izvorno kao gradska vijećnica. Kompleks je tijekom vremena više puta proširivan i korišten za različita državna tijela. Od kraja 19. stoljeća namijenjen je šefu države. Ondje se, među ostalim, održavaju audijencije, prijami i dijelovi službenih državnih posjeta. Velika vojvodska obitelj, međutim, uglavnom živi u dvorcu Schloss Berg.

Obljetnica se istodobno poklopila s razdobljem sljedeće promjene na prijestolju. Nasljedni veliki vojvoda Guillaume već je u listopadu 2024. kao zamjenik preuzeo dio ustavnih dužnosti svojega oca. Henri je potom najavio abdikaciju za listopad 2025. Kovanica tako ne podsjeća samo na utvrđeno trajanje vladavine nego i na završetak njegova mandata te prijelaz na sljedeću generaciju kuće Nassau.