Luksemburg · 75. obljetnica Schumanove deklaracije

Datum izdanja5. svi 2025.

Ukupna naklada136.000

Maksimum EU-a200.000

Izdanja6

Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako

NatpisDECLARATION SCHUMAN / 09.05.1950 / 75 / LUXEMBOURG / 2025 / H

DizajnerChiara Principe

KovnicaMonnaie de Paris (unc) · Koninklijke Nederlandse Munt, Utrecht (PP)

Povod izdavanja

Kovanica podsjeća na 75. obljetnicu Schumanove deklaracije od 9. svibnja 1950., koja je bila temelj za Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik. Motiv prikazuje ruku koja perom piše po papiru; pero prelazi u maslinovu grančicu i leteće golubice mira. Na obzoru su zvijezde za šest država potpisnica, uz natpise „DECLARATION SCHUMAN“, „09.05.1950“ i „75“ te monogram Velikog vojvode Henrija.

Motiv

U donjem dijelu dizajna kovanice prikazana je ruka koja perom ispisuje list papira. Pero prelazi u maslinovu grančicu, a prema vrhu se pretvara u leteće golubice – oboje su simboli mira. Golubice se stapaju s horizontom zvijezda koje predstavljaju šest država potpisnica Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, kojemu Schumanova deklaracija služi kao temelj. U gornjem dijelu središnjeg dijela kovanice nalaze se natpis „DECLARATION SCHUMAN“ te datum „09.05.1950“. Ispod toga brojka „75“ označava 75. obljetnicu deklaracije. Naziv države izdavateljice „LUXEMBOURG“ i godina izdavanja „2025“ prikazani su na desnoj strani. Monogram (slovo „H“ s krunom) predstavlja velikog vojvodu Henrija.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.

Pozadina teme

Robert Schuman bio je francuski političar i ministar vanjskih poslova. Rođen je 1886. u Luksemburgu i ondje je odrastao; njegova rodna kuća nalazi se u današnjoj gradskoj četvrti Clausen. Nakon Prvog svjetskog rata zastupao je departman Moselle, koji je ponovno pripao Francuskoj, u francuskom parlamentu. Tijekom njemačke okupacije Francuske Gestapo ga je jedno vrijeme držao zatočenim. Nakon Drugog svjetskog rata pripadao je političarima koji su težili institucionalno osiguranoj suradnji europskih država.

Konkretan plan na kojem se temeljila njegova deklaracija uvelike su razradili Jean Monnet i njegovi suradnici. Predloženo je da se francuska i zapadnonjemačka proizvodnja ugljena i čelika stave pod zajedničku, neovisnu upravu. Te su industrijske grane bile ključne za naoružavanje, opskrbu energijom i obnovu. Njihova zajednička kontrola trebala je spriječiti da Francuska i Njemačka ponovno neprimjetno izgrade ratno gospodarstvo usmjereno jedna protiv druge. Istodobno je pristup ostao otvoren i drugim europskim zemljama.

Iz tog je prijedloga nastala Europäische Gemeinschaft für Kohle und Stahl. Njezine članice bile su Francuska, Bundesrepublik Deutschland, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Odgovarajući ugovor sklopljen je 1951. u Parizu, a stupio je na snagu 1952. Zajednica je već imala institucije poput Hohe Behörde, zajedničke skupštine, Ministerrat i Gerichtshof, koje su prethodile kasnijim strukturama Europskih zajednica. Jean Monnet postao je prvi predsjednik Hohe Behörde.

Luksemburg je s ovim događajem višestruko povezan. Osim što je bio Schumanova domovina, ta je zemlja pripadala šestorici država osnivačica. Osim toga, Hohe Behörde i Gerichtshof Montanunion započeli su s radom u Luksemburgu. Grad je time rano postao sjedište zajedničkih europskih institucija.

Obljetnica se stoga ne odnosi samo na francuski vanjskopolitički prijedlog, nego i na polazište europskog ujedinjenja nakon 1945. Europska unija obilježava 9. svibnja kao Dan Europe. Za Luksemburg tema kovanice povezuje povijest europskih integracija sa Schumanovom biografijom i vlastitom ulogom države osnivačice i sjedišta institucija.