Luksemburg · 100. obljetnica uvođenja kovanica franaka s likom Feierstëppler

Velika vojvotkinja Charlotte vladala je Luksemburgom od 1919. do 1964. godine. Prijestolje je preuzela nakon abdikacije svoje sestre Marie-Adelheid, koja se nakon Prvog svjetskog rata našla pod unutarnjopolitičkim pritiskom. Charlotteine prve godine vladavine odvijale su se u razdoblju političkog i gospodarskog preustroja. Godine 1921. osnovana je Belgijsko-luksemburška gospodarska unija; luksemburški franak bio je usko povezan s belgijskim frankom.

„Feierstëppler” bio je komad od jednog franka. Kao razdjelna kovanica, njegova nominalna vrijednost nije počivala na vrijednosti metala, nego na državnom određivanju. Takve su kovanice ponajprije služile svakodnevnom platnom prometu. Nikal je za to bio prikladan zbog svoje tvrdoće i otpornosti na trošenje. Dekret velikog vojvode činio je pravnu osnovu za kovanje i izdavanje.

Narodni naziv je na luksemburškom jeziku i odnosi se na radnika s njegovom dugom motkom. U prenesenom smislu riječ je o nekome tko džara vatru, odnosno radi uz peć. Motiv tako neposredno upućuje na proizvodnju željeza i čelika. Od kraja 19. stoljeća rudarstvo, visoke peći i čeličane temeljito su promijenili ponajprije jug Luksemburga. Ondje prisutna „Minette”, stijena koja sadržava željezo, činila je sirovinsku osnovu te industrijalizacije. Čelik je postao jedno od glavnih izvoznih dobara; istodobno su nastali novi industrijski gradovi i brojno radništvo, kojemu su pripadali i brojni doseljenici.

Prikaz industrijskog radnika razlikovao se od dugo uobičajenih prikaza na kovanicama s portretima vladara, grbovima ili alegorijskim likovima. Tjelesni rad i industrijski gospodarski poredak učinio je državnim motivom. Kolokvijalni naziv također pokazuje da je stanovništvo kovanicu prepoznavalo manje po njezinu službenom nazivu, a više po njezinu prikazu.

Povod za prigodno izdanje stoga nije bio samo numizmatička obljetnica. Povijesna kovanica povezuje povijest luksemburškog franka s industrijskim razvojem zemlje. Prikaz starije kovanice na današnjoj eurokovanici istodobno uspostavlja vezu između dvaju valutnih razdoblja.