Hrvatska · Marko Marulić

Datum izdanja15. lis 2024.

Ukupna naklada200.000

Maksimum EU-a200.000

Izdanja3

Rubni natpisO LIJEPA O DRAGA O SLATKA SLOBODO

NatpisHR / 2024 / MARKO MARULIĆ

DizajnerStjepan Divković

KovnicaCroatian Mint, Svetonedeljska cesta 2, 10 431 Sveta Nedelja

Povod izdavanja

Kovanica odaje počast nasljeđu hrvatskog književnika Marka Marulića povodom 500. obljetnice njegove smrti. Motiv prikazuje njegov portret te natpise „HR“, „2024“ i „MARKO MARULIĆ“. Marulić se smatra istaknutim predstavnikom europskog kršćanskog humanizma i renesansne epike; njegovo glavno djelo „Judita“ prvi je umjetnički ep na hrvatskom jeziku.

Motiv

Kako bi odala počast ovom važnom događaju, Vlada Republike Hrvatske proglasila je 2024. godinom „Marka Marulića“. Kao središnji motiv na nacionalnoj strani kovanice prikazan je portret hrvatskog književnika Marka Marulića (1450-1524). Marko Marulić (Marul) rođen je 1450. u Splitu i smatra se jednim od najznačajnijih predstavnika europskog kršćanskog humanizma i epskog pjesništva renesanse. Njegova književna djela, pretežno napisana na latinskom jeziku, obuhvaćaju liriku i prozu. Kao književni uzori služili su mu Biblija, filozofija crkvenih otaca te klasična antika. Njegovim glavnim djelom smatra se epsko pjesničko djelo Judita, napisano na hrvatskom jeziku. To je prvi umjetnički ep na hrvatskom jeziku, utemeljen na Vergilovoj poetici i biblijskoj epici. U svom je djelu Maruliću uspjelo spojiti hrvatsku, latinsku i talijansku književnu tradiciju te stvoriti remek-djelo. Dovršeno je 1501., a prvi put objavljeno dvadeset godina poslije.

Središnji dio kovanice uz rub je kružno označen kodom države „HR“ (Hrvatska), godinom izdavanja „2024“ i natpisom „MARKO MARULIĆ“.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Marulić je živio u Splitu, koji je tada pripadao dijelu Dalmacije pod mletačkom vlašću. Potjecao je iz patricijske obitelji, stekao humanističko obrazovanje i bavio se i poslovima gradske uprave. Kulturno okruženje dalmatinskih obalnih gradova oblikovala je razmjena između talijanske renesansne kulture, crkvene učenosti i autohtonih jezičnih tradicija. Istodobno je širenje Osmanskog Carstva ugrožavalo dalmatinsko zaleđe.

Osim tekstova na hrvatskom jeziku, Marulić je pisao moralno-teološka i religiozna djela za učenu europsku publiku. Među njima su „Evangelistarium“ i „De institutione bene vivendi per exempla sanctorum“, zbirka životnih pravila prikazanih na primjerima biblijskih likova i svetaca. Takva su djela tiskana izvan Dalmacije, doživjela više izdanja i bila prevedena na različite europske jezike. Marulić je stoga za života bio poznat ponajprije kao latinski autor. Njegov latinski ep „Davidias“ obrađuje priču o biblijskom kralju Davidu.

„Judita“ pripovijeda starozavjetnu priču o Juditi i Holofernu: opkoljeni grad biva spašen nakon što Judita dospije u tabor neprijateljskog vojskovođe i ubije ga. Marulić je radnju prenio u književni i politički svijet iskustva svojega vremena. Tekst se u pozadini osmanskih napada mogao shvatiti kao poziv na ustrajnost i zajedničku obranu. Njegov se jezik temelji na čakavskoj inačici hrvatskoga jezika, raširenoj na dalmatinskoj obali.

U Hrvatskoj se Marulića često naziva „ocem hrvatske književnosti“. Taj se položaj temelji na povezanosti europskog humanizma, biblijskih tema i hrvatskoga književnog jezika. Vlada je jubilarnu godinu proglasila „Godinom Marka Marulića“. Izdanje kovanice time se uklapa u državni program obilježavanja kojim se trebala istaknuti njegova uloga u povijesti hrvatske književnosti i jezika.