Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 503 2023
Kovanica od 2 eura
KS/BU
2 Euro KS/BN
Malta · 550. obljetnica rođenja Nikolausa Kopernika
Naklada5.000
Datum izdanja14. ruj 2023.
Rubni natpis2 ✠✠ × 6, naizmjenično uspravno/obrnuto
Tržišna cijena28,90 €
Povod izdavanja
Prigodna kovanica obilježava 550. obljetnicu rođenja Nikole Kopernika. Motiv prikazuje njegov profil ispred stiliziranog prikaza njegova heliocentričnog svjetonazora te natpis „NICOLAUS COPERNICUS 1473-1543“ i potpis dizajnerice kovanice Daniele Fusco.
Motiv
Na kovanici je prikazan Kopernik u profilu, ispred stiliziranog prikaza njegova heliocentričnog svjetonazora. Gore lijevo nalazi se natpis „NICOLAUS COPERNICUS 1473-1543“, a dolje lijevo mogu se pročitati naziv države izdavanja „MALTA“ i godina izdavanja „2023“. Također se dolje nalazi potpis dizajnerice kovanice Daniele Fusco „FUSCO“.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Pozadina teme
Nikolaus Kopernikus rođen je u Thornu, današnjem Toruńu u Poljskoj. Grad je tada pripadao Kraljevskoj Pruskoj u sastavu Kraljevine Poljske. Studirao je, među ostalim, u Krakovu te na nekoliko talijanskih sveučilišta. Osim astronomijom i matematikom, bavio se kanonskim pravom i medicinom. Kasnije je bio kanonik u pruskoj kneževskoj biskupiji Ermland, gdje je preuzeo crkvene, gospodarske i administrativne zadaće. Velik dio života proveo je u Frauenburgu, današnjem Fromborku.
U europskoj astronomiji njegova je vremena prevladavao geocentrični sustav utemeljen na antičkim predodžbama. Prema njemu, Zemlja je mirovala u središtu, dok su se oko nje kretali Sunce, Mjesec, planeti i zvijezde stajačice. Kako bi objasnili opažena gibanja planeta, astronomi su se služili složenim sustavom kružnih putanja i dodatnih pomoćnih kružnica.
Kopernikus mu je suprotstavio matematički razrađen heliocentrični model. U njemu se Zemlja jednom godišnje kreće oko Sunca, a istodobno se svakodnevno okreće oko svoje osi. Prividezno dnevno gibanje neba tako se moglo objasniti kao posljedica Zemljine rotacije. I prividno povremeno retrogradno gibanje planeta postalo je razumljivo kao perspektivni učinak koji nastaje zbog različitih orbitalnih gibanja Zemlje i planeta.
Svoja je razmišljanja Kopernikus objavio u svojem glavnom djelu „De revolutionibus orbium coelestium“, koje je tiskano tek pred kraj njegova života. Njegov model još nije odgovarao današnjoj astronomiji: Kopernikus je ustrajao na jednolikim kružnim gibanjima i i dalje je trebao pomoćne kružnice. Johannes Kepler kasnije ih je zamijenio eliptičnim putanjama; opažanja Galileo Galileija i fizika Isaaca Newtona pridonijeli su daljnjem utemeljenju nove slike svijeta.
Kopernikanski nauk dugoročno je promijenio položaj Zemlje u astronomskom mišljenju i postao polazištem novovjekovne znanosti. Obljetnica njegova rođenja stoga je pružala prigodu za obilježavanje razumljivu diljem Europe. Iz povoda izdavanja kovanice nije vidljiva posebna neposredna povezanost Kopernikusa s Maltom.
U europskoj astronomiji njegova je vremena prevladavao geocentrični sustav utemeljen na antičkim predodžbama. Prema njemu, Zemlja je mirovala u središtu, dok su se oko nje kretali Sunce, Mjesec, planeti i zvijezde stajačice. Kako bi objasnili opažena gibanja planeta, astronomi su se služili složenim sustavom kružnih putanja i dodatnih pomoćnih kružnica.
Kopernikus mu je suprotstavio matematički razrađen heliocentrični model. U njemu se Zemlja jednom godišnje kreće oko Sunca, a istodobno se svakodnevno okreće oko svoje osi. Prividezno dnevno gibanje neba tako se moglo objasniti kao posljedica Zemljine rotacije. I prividno povremeno retrogradno gibanje planeta postalo je razumljivo kao perspektivni učinak koji nastaje zbog različitih orbitalnih gibanja Zemlje i planeta.
Svoja je razmišljanja Kopernikus objavio u svojem glavnom djelu „De revolutionibus orbium coelestium“, koje je tiskano tek pred kraj njegova života. Njegov model još nije odgovarao današnjoj astronomiji: Kopernikus je ustrajao na jednolikim kružnim gibanjima i i dalje je trebao pomoćne kružnice. Johannes Kepler kasnije ih je zamijenio eliptičnim putanjama; opažanja Galileo Galileija i fizika Isaaca Newtona pridonijeli su daljnjem utemeljenju nove slike svijeta.
Kopernikanski nauk dugoročno je promijenio položaj Zemlje u astronomskom mišljenju i postao polazištem novovjekovne znanosti. Obljetnica njegova rođenja stoga je pružala prigodu za obilježavanje razumljivu diljem Europe. Iz povoda izdavanja kovanice nije vidljiva posebna neposredna povezanost Kopernikusa s Maltom.