Coincard

Luksemburška zastava sastoji se od tri jednako široke vodoravne pruge crvene, bijele i svijetloplave boje. Njezine boje potječu od povijesnog grba Luksemburga. Na njemu je prikazan crveni okrunjeni lav na srebrno-plavo prugastom polju. Crvena, bijela i plava kao nacionalne boje počele su se upotrebljavati u 19. stoljeću, osobito u vrijeme belgijske revolucije 1830., koja je zahvatila i Luksemburg.

Trikolora je slična nizozemskoj zastavi, ali se od nje prije svega razlikuje svjetlijom nijansom plave boje. Sličnost se ne objašnjava izravnim preuzimanjem: boje Luksemburga imaju vlastito heraldičko podrijetlo. Međutim, Veliko Vojvodstvo Luksemburg bilo je od 1815. do 1890. povezano s Kraljevinom Nizozemskom personalnom unijom. Nizozemski kralj u to je vrijeme istodobno bio i veliki vojvoda Luksemburga.

Dugo se upotreba luksemburških nacionalnih boja uglavnom temeljila na običaju i povijesnoj praksi. Tek je Zakon od 23. lipnja 1972. o nacionalnim državnim znamenjima pravno utvrdio državne simbole i njihov izgled. Time su, među ostalim, raspored i boje zastave dobili obvezujuću pravnu osnovu. Povod za izdavanje kovanice stoga nije nastanak trikोलore, nego njezino zakonsko uređenje. Godina 2022. bila je prikladna kao godina izdanja zbog okrugle obljetnice tog zakona.

Veliki vojvoda Henri državni je poglavar Luksemburga od 2000. godine. Naslijedio je svojega oca, velikog vojvodu Jeana, nakon njegove abdikacije. Luksemburg je parlamentarna monarhija; političke odluke donose vlada i parlament, dok veliki vojvoda utjelovljuje kontinuitet države i obavlja ustavne zadaće. Njegov se lik od uvođenja eura redovito nalazi na nacionalnim stranama luksemburških kovanica. Povezivanje državnog poglavara sa zakonom utvrđenim državnim znamenjem stoga odgovara uobičajenom prikazu državnog identiteta na luksemburškim kovanicama.