SOK BU

Poduhvat je planirao portugalski pomorac Ferdinand Magellan u službi španjolske krune. Njegov prvotni cilj nije bio oploviti svijet kao takav, nego pronaći zapadni pomorski put do Molučkih otoka. Taj je otočni skup bio gospodarski privlačan zbog trgovine začinima poput klinčića. Španjolska je tražila pristup koji ne bi vodio rutama oko Afrike pod portugalskim nadzorom. U pozadini je bilo suparništvo dviju pomorskih sila za trgovačke putove i prekomorske posjede.

Flota se sastojala od pet brodova. Prešla je Atlantski ocean, prošla tjesnacem na južnom vrhu Amerike koji je kasnije nazvan po Magellanu te dospjela u Tihi ocean. Plovidbu su obilježili nestašica hrane, bolesti, pobune i gubici brodova. Sam Magellan nije se vratio u Europu: poginuo je 1521. u oružanom sukobu na filipinskom otoku Mactan. Mnogi drugi sudionici također su poginuli ili napustili ekspediciju.

Juan Sebastián Elcano bio je baskijski pomorac iz mjesta Getaria. Nakon Magellanove smrti i nekoliko promjena u vodstvu preuzeo je zapovjedništvo nad brodom „Victoria“, jedinim brodom koji je dovršio cijelu rutu. S Molučkih otoka Elcano je brod poveo na zapad preko Indijskog oceana i oko Rta dobre nade. Samo se 18 muškaraca izvorne posade vratilo s brodom „Victoria“ u Španjolsku. Time je prvi put praktično dokazano da ekspedicija može u cijelosti oploviti Zemlju morskim putem.

Car Karl V. dodijelio je Elcanu grb sa zemaljskom kuglom i latinskim geslom „Primus circumdedisti me“, u slobodnom prijevodu: „Prvi si me oplovio.“ Izraz se odnosi na samu Zemlju. To što je Španjolska obljetnicu prikazala na optjecajnoj kovanici objašnjava se španjolskim financiranjem plovidbe, njezinim polazištem u Andaluziji i Elcanovom ulogom u njezinu dovršetku. Istodobno se tim povodom podsjeća na ranu globalnu povezanost pomorskih putova, trgovine i europskih težnji za vlašću.