Numizmatičko pismo

Alexander Dubček djelomično je odrastao u Sovjetskom Savezu, a tijekom Drugoga svjetskog rata pridružio se otporu protiv slovačkog režima, saveznika Deutsches Reich. Sudjelovao je u Slovačkom nacionalnom ustanku 1944. i nakon rata napredovao u Komunističkoj partiji. U siječnju 1968. naslijedio je Antonína Novotného na mjestu prvog sekretara Komunističke partije Čehoslovačke.

Pod Dubčekovim vodstvom nastao je reformski program koji se često povezuje s formulom „socijalizam s ljudskim licem“. Komunistička partija trebala je zadržati vodeći položaj, ali istodobno su bili predviđeni veća sloboda mišljenja i tiska, djelomična gospodarska decentralizacija te snažnije sudjelovanje stanovništva. Cenzura je ublažena, a u javnosti je započela široka rasprava o politici, kulturi i staljinističkoj prošlosti. U to je vrijeme država preustrojena u federaciju sastavljenu od češke i slovačke republike.

Sovjetsko vodstvo i nekoliko s njim povezanih vlada smatrali su to prijetnjom političkom poretku Istočnog bloka. U noći 21. kolovoza 1968. postrojbe Varšavskog pakta ušle su u Čehoslovačku. Dubček i drugi političari uhićeni su i odvedeni u Moskvu. Ondje su morali pristati na protokol kojim je započelo postupno ukidanje reformi. Godine 1969. Dubčeka je zamijenio Gustáv Husák; kasnije je izgubio stranačke dužnosti i bio isključen iz stranke. Nakon toga radio je izvan javnog političkog života.

Tijekom previranja 1989. Dubček se vratio na političku scenu. Nakon Baršunaste revolucije postao je predsjednik Savezne skupštine Čehoslovačke. Time je utjelovljavao poveznicu između neuspjelog pokušaja reforme iz 1968. i kraja komunističke vladavine. Za Slovačku je dodatno bilo važno to što je kao slovački političar stajao na čelu zajedničke čehoslovačke države. Ta dvostruka povijesna referentna razina objašnjava njegov odabir za nacionalni motiv kovanice.