2 Euro KS/BN

Grčka revolucija bila je ustanak protiv vlasti Osmanskog Carstva, kojem su grčki naseljena područja pripadala nekoliko stoljeća. Prethodili su joj širenje prosvjetiteljskih i nacionalističkih ideja, gospodarske promjene te djelovanje tajnih udruženja. Među njima bila je Filiki Eteria, osnovana 1814., koja je pripremala koordinirani ustanak.

Godine 1821. ustanci su najprije počeli u Podunavskim kneževinama, a ubrzo potom na Peloponezu i u drugim regijama. Nacionalni praznik koji se danas obilježava u Grčkoj 25. ožujka povezuje sjećanje na ustanak s crkvenim blagdanom Navještenja Gospodinova. Međutim, on ne označava jedini, povijesno jasno odrediv početak borbi, jer su revolucionarne akcije počele na više mjesta i u različito vrijeme.

Rat za neovisnost trajao je godinama i obilježili su ga opsade, pokolji, bijegovi i razaranja. Ustanici su uspostavili privremene političke institucije i donijeli ustave, ali su istodobno bili oslabljeni unutarnjim borbama za vlast. Osmansko Carstvo dobilo je vojnu potporu iz Egipta. U Europi su izvještaji o ratu potaknuli filelenizam, pokret potpore grčkoj stvari.

Velika Britanija, Francuska i Rusija naposljetku su diplomatski i vojno intervenirale. Godine 1827. njihove su flote u pomorskoj bitci kod Navarina uništile osmansko-egipatski flotni savez. Godine 1830. Grčka je međunarodno priznata kao neovisna država; nekoliko godina poslije nastalo je kraljevstvo pod vlašću Otta von Bayerna. Njegov je tadašnji teritorij bio manji od današnje Grčke i proširen je tek poslije.

Obljetnica je odabrana za prigodnu kovanicu jer se revolucija pamti kao događaj osnivanja moderne grčke države. Proslave dvjestote obljetnice stoga nisu bile povezane samo s ratom, nego i s nastankom državnih institucija i modernog nacionalnog identiteta.