CC 387 2020
Numizmatičko pismo
KS/BU
Numizmatičko pismo
Vatikan · 500. obljetnica smrti Raffaela
Naklada3.500
Prodajna cijena46,00 €
Datum izdanja16. lis 2020.
PakiranjeNumizmatičko pismo
Rubni natpis2 ★ × 6, naizmjenično uspravno/naopako
Povod izdavanja
Prigodni novac obilježava 500. obljetnicu smrti Raphael Sanzio. Motiv prikazuje portret Raphael Sanzio i dva anđela te godine „1520“ i „2020“ i polukružni natpis „RAFFAELLO Sanzio“.
Motiv
Motiv sadrži portret Raphaela i dva anđela. Desno, u obliku polukruga, nalazi se natpis „RAFFAELLO Sanzio“. Iznad dvaju anđela vidljive su godine „1520“ i „2020“, a ispod njih naziv države izdavanja „CITTA’DEL VATICANO“. Dolje se nalaze oznaka kovnice „R“ i ime umjetnika „D. LONGO“.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Pozadina teme
Raffaello Sanzio, na njemačkom se najčešće naziva Raffael, rođen je 1483. u Urbinu. Uz Leonarda da Vincija i Michelangela pripadao je među najutjecajnije umjetnike talijanske visoke renesanse. Nakon školovanja u središnjoj Italiji najprije je radio u Firenci. Oko 1508. papa Julije II. pozvao ga je u Rim. Ondje su nastale brojne slike za papinski dvor te nacrti za arhitekturu i opremanje.
Raffael je osobito usko povezan s Vatikanom po svojim stancama, nazvanima po njemu. Te prostorije u Apostolskom dvoru oslikane su freskama pod njegovim vodstvom. Među njima je i „Atenska škola“, prikaz antičkih filozofa u idealiziranoj arhitekturi. Freske su povezale kršćansku teologiju, antičku učenost i političko samorazumijevanje renesansnog papinstva. Za pape Lava X. Raffael je dobio daljnje zadatke. Nakon smrti Donata Bramantea preuzeo je i vođenje radova na novoj gradnji Bazilike svetog Petra. Njegovi kasnije izmijenjeni građevinski planovi ipak su ostvareni samo djelomično.
Dva anđela na motivu kovanice potječu iz Raffaelove slike „Sikstinska Madona“. Naslanjaju se na ogradu pri donjem rubu slike i gledaju prema gore. Oltarna slika bila je namijenjena crkvi San Sisto u Piacenzi, a danas se nalazi u Dresdenu. Obje su figure kasnije često izdvajane iz religijskog cjelokupnog konteksta i reproducirane kao samostalan motiv. Zbog toga pripadaju među najlakše prepoznatljive Raffaelove likovne prikaze.
Raffael je umro u Rimu i pokopan je u Panteonu. Odabir Države Grada Vatikana objašnjava se ponajprije njegovim djelovanjem za pape i djelima koja su do danas sačuvana u Vatikanu. Godina obljetnice stoga je bila povod da se prisjeti ne samo slikara nego i njegove uloge u umjetničkom oblikovanju papinskog Rima.
Raffael je osobito usko povezan s Vatikanom po svojim stancama, nazvanima po njemu. Te prostorije u Apostolskom dvoru oslikane su freskama pod njegovim vodstvom. Među njima je i „Atenska škola“, prikaz antičkih filozofa u idealiziranoj arhitekturi. Freske su povezale kršćansku teologiju, antičku učenost i političko samorazumijevanje renesansnog papinstva. Za pape Lava X. Raffael je dobio daljnje zadatke. Nakon smrti Donata Bramantea preuzeo je i vođenje radova na novoj gradnji Bazilike svetog Petra. Njegovi kasnije izmijenjeni građevinski planovi ipak su ostvareni samo djelomično.
Dva anđela na motivu kovanice potječu iz Raffaelove slike „Sikstinska Madona“. Naslanjaju se na ogradu pri donjem rubu slike i gledaju prema gore. Oltarna slika bila je namijenjena crkvi San Sisto u Piacenzi, a danas se nalazi u Dresdenu. Obje su figure kasnije često izdvajane iz religijskog cjelokupnog konteksta i reproducirane kao samostalan motiv. Zbog toga pripadaju među najlakše prepoznatljive Raffaelove likovne prikaze.
Raffael je umro u Rimu i pokopan je u Panteonu. Odabir Države Grada Vatikana objašnjava se ponajprije njegovim djelovanjem za pape i djelima koja su do danas sačuvana u Vatikanu. Godina obljetnice stoga je bila povod da se prisjeti ne samo slikara nego i njegove uloge u umjetničkom oblikovanju papinskog Rima.



