Estonija · 100 godina mirovnog ugovora iz Tartua

Datum izdanja1. velj 2020.

Ukupna naklada1.000.000

Maksimum EU-a1.000.000

Izdanja2

Rubni natpisEESTI × 2, naizmjenično uspravno/obrnuto, odvojeno točkama

NatpisTARTU RAHU / EESTI / 2. Februar 2020

DizajnerIvar Sakk

KovnicaUAB Lietuvos monetų kalykla, Vilnius (Lithuania)

Povod izdavanja

Novčić podsjeća na 100. obljetnicu mira u Dorpat (Tartu). Mirovni ugovor sklopljen 1920. između Estonije i Sovjetske Rusije okončao je rat za neovisnost i utvrdio istočnu granicu Estonije. Motiv prikazuje stablo čije su grane isprepletene natpisom „TARTU RAHU“ („mirovni ugovor iz Tartu“); na donjem rubu stoji „EESTI“.

Motiv

Mirovni ugovor potpisan 2. veljače 1920. između Estonije i Sovjetske Rusije utvrdio je istočnu granicu Estonije i time okončao rat za neovisnost.

Motiv prikazuje stablo čije su grane isprepletene natpisom TARTU RAHU („Tartuski mirovni ugovor“). Na donjem rubu motiva navedeni su naziv države „EESTI“ i datum izdavanja „2. veljače 2020.“.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.

Pozadina teme

Nakon raspada Ruskog Carstva i tijekom Prvog svjetskog rata Estonija je 24. veljače 1918. proglasila svoju državnu neovisnost. Međutim, najprije je uslijedila njemačka okupacija. Nakon što su se njemačke postrojbe poslije primirja u studenome 1918. povukle, Crvena armija napala je Estoniju. Rat koji je iz toga proizašao istodobno je bio dio sukoba na Baltiku i Ruskog građanskog rata. Estonske oružane snage dobile su, među ostalim, potporu finskih dragovoljaca i jedne britanske pomorske postrojbe.

Pregovori sa Sovjetskom Rusijom održani su u Tartuu, čiji je povijesni njemački naziv Dorpat. Estonsko je izaslanstvo predvodio pravnik i političar Jaan Poska, a sovjetskorusko Adolf Joffe. Sporazumu su prethodili vojni poraz Crvene armije i primirje koje je stupilo na snagu početkom siječnja 1920.

Ugovorom je Sovjetska Rusija pravno priznala neovisnost Estonije i odrekla se prijašnjih suverenih zahtjeva iz vremena Ruskog Carstva. Osim teritorijalnih pitanja, sporazum je, među ostalim, uređivao gospodarska i financijska pitanja, povratak stanovnika te predaju kulturnih dobara i arhivskog gradiva. Time je republika, proglašena samo nekoliko godina ranije, dobila ugovornu osnovu za svoje međunarodne odnose. Estonija je 1921. postala članica Lige naroda.

Ugovor je dobio posebnu političku ulogu nakon sovjetske okupacije i pripojenja Estonije 1940. Prema estonskom shvaćanju države, republika je pravno i dalje postojala jer je pripojenje provedeno pod prisilom. Na tu se predodžbu o državnom kontinuitetu nadovezala obnova neovisnosti 1991. Međutim, granična linija dogovorena ugovorom ne odgovara u potpunosti današnjoj stvarnoj granici između Estonije i Rusije.

Odabir obljetnice stoga ne upućuje samo na završetak rata, nego i na temeljni dokument estonskog državnog i pravnog shvaćanja. I izdavanje na kalendarski dan potpisivanja uspostavlja tu poveznicu.