Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 358 2019
Blister
KS/BU
Blister BU
Francuska · 30. obljetnica pada Berlinskog zida
Naklada10.000
Prodajna cijena10,00 €
Datum izdanja10. lis 2019.
PakiranjeBlister
Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako
Tržišna cijena29,00 €
Povod izdavanja
Kovanica podsjeća na 30. obljetnicu pada Berlinskog zida, koji je označio kraj Hladnog rata i otvorio put njemačkom ujedinjenju. Motiv prikazuje Berliner Mauer otvoren u sredini, kroz koji prolaze golubovi kao simboli međunarodnog pomirenja i razdragana gomila. U pozadini se vidi Brandenburger Tor; na zidu stoji natpis „30 godina pada zida“.
Motiv
Prije trideset godina pao je Berlinski zid. Taj događaj nije imao posljedice samo za njemačko društvo, nego i posljedice u cijelom svijetu. 9. studenoga 1989. označio je kraj Hladnog rata, a događaji toga dana najavili su smirivanje situacije nakon nekoliko desetljeća međunarodnih napetosti. Na europskoj razini bio je to prvi korak na putu prema ponovnom ujedinjenju jedne od vodećih zemalja Europske unije. Tu je važnu promjenu potom zapečatio Ugovor dva plus četiri, koji je potpisala i Francuska. Europska unija u samo je godinu dana pozdravila 16 milijuna novih građana i građanki, što je gotovo odgovaralo strukturnom i gospodarskom učinku primanja nove države!
Motiv kovanice prikazuje u sredini otvoreni Berlinski zid, kroz koji prolaze golubovi (simboli međunarodnog pomirenja) i razdragana gomila. U pozadini je prikazan Brandenburger Tor — simbol Berlina u pravom smislu te riječi. Na jednoj strani zida nalazi se natpis „30 godina od pada Berlinskog zida“. Na donjem rubu motiva kovanice vidljiva je godina izdanja „2019“, a desno od nje oznaka države izdavanja „RF“ (za „République Française“).
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Motiv kovanice prikazuje u sredini otvoreni Berlinski zid, kroz koji prolaze golubovi (simboli međunarodnog pomirenja) i razdragana gomila. U pozadini je prikazan Brandenburger Tor — simbol Berlina u pravom smislu te riječi. Na jednoj strani zida nalazi se natpis „30 godina od pada Berlinskog zida“. Na donjem rubu motiva kovanice vidljiva je godina izdanja „2019“, a desno od nje oznaka države izdavanja „RF“ (za „République Française“).
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Pozadina teme
Berlinski zid počeo je nastajati 13. kolovoza 1961. Vodstvo DDR-a naložilo je zatvaranje prijelaza prema Zapadnom Berlinu kako bi spriječilo iseljavanje svojeg stanovništva preko zapadnog dijela grada. Od zapreka i bodljikave žice razvio se sustav zidova, ograda, stražarskih tornjeva i nadziranih graničnih pojaseva. Berlin je time postao jedno od središnjih poprišta političke i vojne podjele Europe.
9. studenoga 1989. nije došlo do unaprijed dugo pripremane otvorenosti granice. Tome su prethodili masovni prosvjedi u DDR-u, sve veći val iseljavanja i političke promjene u više država istočnog bloka. Na tiskovnoj konferenciji član Politbiroa SED-a Günter Schabowski objavio je novi režim putovanja. Na pitanje od kada vrijedi, odgovorio je u biti: odmah. Budući da granični prijelazi nisu dobili jasne upute, a na prijelazima se okupljao sve veći broj ljudi, još su iste večeri otvorili rampe. Zid je većim dijelom uklonjen tek tijekom sljedećih mjeseci.
Holstentor je izgrađen krajem 18. stoljeća prema nacrtima Carla Gottharda Langhansa. Tijekom podjele Njemačke nalazio se neposredno u ograđenom graničnom području i nije se mogao koristiti kao redoviti prolaz. Njegov položaj učinio ga je često korištenim političkim simbolom podjele Berlina, a kasnije i njezina prevladavanja.
Činjenica da je Francuska obilježila ovu obljetnicu povezana je i s njezinom ulogom jedne od četiriju savezničkih sila pobjednica u Drugom svjetskom ratu. Francuska je zajedno s dvjema njemačkim državama, Sjedinjenim Američkim Državama, Sovjetskim Savezom i Ujedinjenom Kraljevinom potpisala Ugovor dva plus četiri. Njime su uređeni vanjskopolitički preduvjeti njemačkog ujedinjenja i okončana preostala prava četiriju sila u odnosu na Njemačku. Pristupanjem DDR-a Bundesrepublik istodobno je prošireno područje Europskih zajednica, a da nije primljena nova zasebna država članica. Ovaj je događaj stoga, osim njemačke, imao i francusku te paneuropsku političku dimenziju.
9. studenoga 1989. nije došlo do unaprijed dugo pripremane otvorenosti granice. Tome su prethodili masovni prosvjedi u DDR-u, sve veći val iseljavanja i političke promjene u više država istočnog bloka. Na tiskovnoj konferenciji član Politbiroa SED-a Günter Schabowski objavio je novi režim putovanja. Na pitanje od kada vrijedi, odgovorio je u biti: odmah. Budući da granični prijelazi nisu dobili jasne upute, a na prijelazima se okupljao sve veći broj ljudi, još su iste večeri otvorili rampe. Zid je većim dijelom uklonjen tek tijekom sljedećih mjeseci.
Holstentor je izgrađen krajem 18. stoljeća prema nacrtima Carla Gottharda Langhansa. Tijekom podjele Njemačke nalazio se neposredno u ograđenom graničnom području i nije se mogao koristiti kao redoviti prolaz. Njegov položaj učinio ga je često korištenim političkim simbolom podjele Berlina, a kasnije i njezina prevladavanja.
Činjenica da je Francuska obilježila ovu obljetnicu povezana je i s njezinom ulogom jedne od četiriju savezničkih sila pobjednica u Drugom svjetskom ratu. Francuska je zajedno s dvjema njemačkim državama, Sjedinjenim Američkim Državama, Sovjetskim Savezom i Ujedinjenom Kraljevinom potpisala Ugovor dva plus četiri. Njime su uređeni vanjskopolitički preduvjeti njemačkog ujedinjenja i okončana preostala prava četiriju sila u odnosu na Njemačku. Pristupanjem DDR-a Bundesrepublik istodobno je prošireno područje Europskih zajednica, a da nije primljena nova zasebna država članica. Ovaj je događaj stoga, osim njemačke, imao i francusku te paneuropsku političku dimenziju.