Andora · 25. obljetnica Ustava Andore

Do 1993. državno uređenje Andore počivalo je na srednjovjekovnim vladarskim pravima, običajnom pravu i kasnijim institucionalnim reformama. Polazište su bili ugovori iz 13. stoljeća, takozvani Pareatges. Njima je uređena zajednička vlast biskupa Urgella i grofa od Foixa nad dolinama Andore. Svjetovna prava kasnije su prešla na Francusku; naposljetku je francuski predsjednik države preuzeo dužnost drugog koprinča.

Consell General od kasnog je srednjeg vijeka predstavljao općine i stanovništvo, no dugo nije postojao pisani ustav s jasnom podjelom vlasti. U 20. stoljeću politička su se prava postupno proširivala. Reformom iz 1981. uspostavljena je i samostalna vlada, čime su zadaće vlade jasnije odvojene od zadaća parlamenta. Ipak, ovlasti koprinčeva, Consell General i vlade djelomično su ostale nejasne. Ni status Andore prema međunarodnom pravu nije bio sveobuhvatno uređen.

Ustavna reforma proizašla je iz pregovora između andorskih predstavnika i dvojice koprinčeva. Njome su preustrojene naslijeđene institucije, bez ukidanja koprinčeva. Biskup Urgella i francuski predsjednik države ostali su zajednički šefovi države, no njihove su ovlasti ustavno utvrđene i ograničene. Državna vlast pripisana je andorskom narodu. Istodobno su parlament, vlada i pravosuđe dobili jasno međusobno razgraničene zadaće; ustavni sud nadzire poštovanje ustava.

Novi je poredak olakšao i samostalno međunarodno djelovanje Andore. Već 1993. zemlja je postala članica Ujedinjenih naroda, a sljedeće godine pristupila je Vijeću Europe. Time je njezin status suverene države bio jasnije međunarodno potvrđen.

Obljetnica je bila prikladan povod za izdavanje kovanice jer ustav označava prijelaz od povijesno oblikovane vlasti koprinčeva prema modernom parlamentarnom poretku. Prikaz anonimnih građana umjesto pojedinačnih političara pritom upućuje na kolektivni karakter tog ustavnog procesa.