Coincard

Sve do duboko u 20. stoljeće Latvija je bila snažno obilježena poljoprivredom. Na selu su u početku uz seljačka gospodarstva postojali veliki posjedi, kojima su često upravljali baltički Nijemci. Nakon osnutka latvijske države 1918. agrarna reforma s početka 1920-ih godina temeljito je promijenila strukturu vlasništva: veliki posjedi bili su podijeljeni i nastao je velik broj manjih seljačkih gospodarstava. Poljoprivredne zadruge pomagale su pri preradi i prodaji. Mliječni proizvodi, osobito maslac, u međuratnom su razdoblju pripadali latvijskim izvoznim proizvodima.

Latvijska smeđa razvijana je od kraja 19. i početka 20. stoljeća kao samostalna pasmina goveda. Osnovu su činile domaće životinje, koje su prvenstveno križane s crvenim mliječnim govedima iz baltičke regije i Danske. Cilj uzgoja bio je dobiti mliječnu kravu prilagođenu lokalnim klimatskim i krmnim uvjetima. Pasmina se proširila na latvijskim gospodarstvima i usko povezala s razvojem organiziranog mliječnog gospodarstva.

Za vrijeme sovjetske vlasti poljoprivreda je kolektivizirana. Privatna gospodarstva uglavnom su uključena u kolhoze i državne sovhoze; stočarstvo i proizvodnja mlijeka organizirani su u većim jedinicama. Nakon obnove državne neovisnosti 1991. ponovno su uslijedile duboke promjene vlasničkih i gospodarskih struktura. Od pristupanja Latvije Europskoj uniji 2004. poljoprivreda je, osim toga, uključena u Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a.

Izbor goveda povezan je i s poviješću latvijskog kovanog novca. Već je optjecajni kovani novac od 2 lata, uveden 1992., nosio prikaz krave. Nakon uvođenja eura u Latviji 2014. taj poznati motiv mogao je ponovno biti upotrijebljen na nacionalnoj strani. Time je izdanje povezalo poljoprivrednu temu sa sjećanjem na nekadašnju nacionalnu valutu. Istodobno je upućivalo na gospodarsku granu koja je oblikovala društvenu povijest latvijskog sela kroz različite političke sustave.