Coincard

Oblikovanje danas poznato kao europska zastava isprva nije nastalo u okviru Europäische Union. Europarat, međunarodna organizacija neovisna o Europäische Union, uveo ju je 1955. kao svoj amblem. Tadašnje Europäische Gemeinschaften isprva su upotrebljavale vlastite znakove. Tek su 1985. njihovi šefovi država i vlada odlučili preuzeti zastavu i kao simbol. Na tu godinu političkog preuzimanja odnosi se obljetnica.

Broj zvijezda tada, kao ni poslije, nije odgovarao broju država članica. Dvanaest je odabrano kao stalan, simboličan broj koji je trebao izražavati jedinstvo i potpunost. Zato je zvjezdani vijenac ostao nepromijenjen i tijekom različitih krugova proširenja. Zvijezde su jednake veličine i raspoređene u krug; time se nijedna država ili članica ne treba isticati u odnosu na drugu.

Kada su Europäische Gemeinschaften preuzele zastavu, europska suradnja obuhvaćala je prije svega gospodarske i institucionalne strukture. Europäische Union pod tim je nazivom nastala tek Ugovorom iz Maastrichta, koji je stupio na snagu 1993. godine. Zastava je ipak postala opće prepoznatljiv znak europskih institucija. Pojavljuje se, među ostalim, na njihovim zgradama, pri službenim prigodama i zajedno s odgovarajućim nacionalnim zastavama.

Izdanje kovanice iz 2015. bilo je zamišljeno kao zajedničko izdanje država područja eura. Takva zajednička izdanja povezuju istovjetan osnovni motiv s nacionalnim podacima koji su propisani za pojedine države. Ovaj je povod bio prikladan jer zastava ne upućuje na povijest pojedine zemlje, nego na institucionalnu i političku suradnju u Europi. Istodobno je zajedničko kovanje povezalo dva znaka koji se upotrebljavaju diljem Europe: zastavu i zajedničku valutu. Obljetnica stoga nije podsjećala na prvo oblikovanje zvjezdanog vijenca 1955. godine, nego na njegovo preuzimanje od strane tadašnjih Europäische Gemeinschaften tri desetljeća poslije.