Vatikan · 25. obljetnica pada Berlinskoga zida

Datum izdanja14. lis 2014.

Ukupna naklada103.000

Maksimum EU-a103.000

Izdanja2

Rubni natpis2 ★ × 6, naizmjenično uspravno/naopako

NatpisXXV ANNIVERSARIO DEL CROLLO DEL MURO DI BERLINO 1989 2014 / Città del Vaticano

DizajnerGabriella Titotto (Claudia Momoni)

KovnicaInstituto Poligrafico e Zecca Dello Stato, Roma

Povod izdavanja

Prigodni novac podsjeća na 25. obljetnicu pada Berliner Mauer. Na motivu su prikazani perforirani kameni blokovi zida s natpisom „XXV ANNIVERSARIO DEL CROLLO DEL MURO DI BERLINO 1989 2014“, maslinova grančica između ostataka zida i bodljikave žice te u pozadini Brandenburger Tor. Iznad se nalazi natpis „Città del Vaticano“.

Motiv

Motiv kovanice u prvom planu prikazuje nekoliko kamenih blokova probijenog Berliner Mauer koji nose sljedeći natpis: „XXV ANNIVERSARIO DEL CROLLO DEL MURO DI BERLINO 1989 2014“. U sredini je između ostataka zida i komada bodljikave žice prikazana maslinova grančica. Iza toga vidi se Brandenburger Tor. Iznad se nalazi natpis „Città del Vaticano“.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europe.

Pozadina teme

Nakon Drugog svjetskog rata Njemačka i Berlin podijeljeni su na okupacijske zone. Iz zapadnih zona 1949. nastala je Bundesrepublik Deutschland, a iz sovjetske zone Deutsche Demokratische Republik. Zapadni Berlin ostao je kao područje pod zapadnom upravom okruženo DDR-om. Budući da je mnogo ljudi napuštalo DDR preko Berlina, vlada DDR-a 13. kolovoza 1961. dala je zatvoriti granicu. Od privremenih zapreka nastao je razvijeni granični sustav sa zidovima, promatračnicama i drugim preprekama. Pokušaji bijega sprječavani su silom; pritom su ljudi gubili život.

Godine 1989. vodstvo DDR-a bilo je pod sve većim pritiskom. Reforme u Sovjetskom Savezu, odlazak brojnih građana DDR-a preko drugih država i sve veći prosvjedi unutar zemlje oslabili su politički sustav. U više gradova prosvjednici su zahtijevali slobodu putovanja, slobodne izbore i političke promjene. Navečer 9. studenoga član Politbiroa Günter Schabowski na konferenciji za novinare objavio je nova pravila putovanja. Na pitanje kada bi ona trebala stupiti na snagu odgovorio je da, prema njegovu saznanju, vrijede „odmah, bez odgode“. Nakon toga tisuće ljudi okupile su se na berlinskim graničnim prijelazima. Graničari, koji nisu dobili jasne upute, naposljetku su otvorili prijelaze.

Otvaranje granice postalo je najvidljiviji znak sloma komunističke vlasti u DDR-u i otvorilo put prema njemačkom ujedinjenju 3. listopada 1990. Istodobno je označilo kraj političke podjele Europe tijekom Hladnog rata.

Brandenburger Tor tijekom podjele nalazio se neposredno u zatvorenom graničnom području i nije mu se moglo slobodno pristupiti ni sa zapada ni s istoka. Nakon otvaranja postao je središnje mjesto ujedinjenja. Maslinova grančica općenito upućuje na mir i pomirenje.

Za Vatikan tema se uklapala u pozornost Svete Stolice posvećenu vjerskoj slobodi, ljudskim pravima i mirnim prevratima u srednjoj i istočnoj Europi. Papa Johannes Paul II., podrijetlom iz Poljske, više je puta pratio ta zbivanja i podupirao prevladavanje europske podjele.