Belgija · 100 godina početka Prvog svjetskog rata

Datum izdanja12. svi 2014.

Ukupna naklada1.712.000

Maksimum EU-a1.750.000

Izdanja3

Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako

Natpis2014-18 / The Great War Centenary / BELGIE — BELGIQUE — BELGIEN

DizajnerLuc Luycx

KovnicaKoninklijke Munt van Belgie, Brussel

Povod izdavanja

Prigodna kovanica podsjeća na početak Prvog svjetskog rata (1914–1918) prije 100 godina. Motiv prikazuje cvijet maka iznad godina „2014-18” i natpis „The Great War Centenary”. Osim toga, prikazani su oznaka majstora kovnice, bruxelleska oznaka kovnice s glavom arkanđela Michael-a s kacigom te oznaka države „BELGIE — BELGIQUE — BELGIEN”.

Motiv

Središnji dio kovanice prikazuje mak iznad godina „2014–18“. Ispod tih godina nalazi se natpis „The Great War Centenary“, a ispod njega oznaka upravitelja kovnice i oznaka kovnice u Bruxellesu, kacigom pokrivena glava arkanđela Mihaela. Uz gornji rub središnjeg dijela kovanice ugravirana je oznaka države na trima jezicima: „BELGIE — BELGIQUE — BELGIEN“.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Prvi svjetski rat izbio je iz europske krize nakon atentata na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda u Sarajevu. Savezničke obveze, mobilizacije i uzajamne objave rata proširile su sukob u roku od nekoliko tjedana. Belgien se proglasio neutralnim. Njemačka je ipak zahtijevala slobodan prolaz svojih trupa kako bi napala Francusku sa sjevera. Nakon što je belgijska vlada to odbila, njemačka je vojska 4. kolovoza 1914. prešla granicu.

Invazija je obilježila belgijsko ratno iskustvo. U borbama i tijekom okupacije ubijeni su brojni civili, a naselja i kulturna dobra bili su uništeni. Posebno je poznat požar u sveučilišnoj knjižnici u Löwenu. Najveći dio zemlje ostao je okupiran do kraja rata. Belgijska vojska pod kraljem Albertom I. držala je mali, neokupirani pojas zemlje iza Ysera. Mnogi su stanovnici pobjegli u Francusku, Veliku Britaniju ili neutralnu Nizozemsku.

Westflandern je istodobno postao dio Zapadne fronte. Oko Yperna odvijalo se nekoliko krvavih bitaka. Ondje je 1915. došlo i do jedne od prvih velikih uporaba otrovnog plina na Zapadnoj fronti. Višegodišnji rovovski rat ostavio je vojna groblja, spomenike i još danas vidljive tragove u krajoliku.

Mak je osobito u engleskom govornom području postao simbol sjećanja na poginule u ratu. Njegova povezanost s Flandernom potječe iz pjesme „In Flanders Fields” kanadskog vojnog liječnika Johna McCraea. Napisao ju je 1915. nakon pogibije suborca kod Yperna. Pjesma opisuje makove među grobovima poginulih vojnika; poslije se umjetni crveni mak proširio kao znak sjećanja.

Za Belgien je stoga tadašnja stota obljetnica predstavljala neposredno nacionalno povijesno sjećanje. Zemlja nije bila samo poprište rata, nego je doživjela invaziju, okupaciju, bijeg i razaranje. Engleski naziv „Great War” istodobno upućuje na međunarodno raširenu kulturu sjećanja, osobito u državama nekadašnjeg Britanskog Carstva, čiji su se vojnici borili i bili pokopani u Belgienu.