Naličje

Liceaverso

Grčka · Platonova akademija
Datum izdanja1. lis 2013.
Ukupna naklada754.000
Maksimum EU-a750.000
Izdanja4
Rubni natpisΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ + ★
Natpis2400 ΧΡΟΝΙΑ ΑΠΟ ΤΗΝ ΙΔΡΥΣΗ ΤΗΣ ΑΚΑΔΗΜΙΑΣ ΠΛΑΤΩΝΟΣ / ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ / 2013 / ΣΤΑΜ
DizajnerGeorgios Stamatopoulos
KovnicaBank of Greece - Mint, Halandri
Povod izdavanja
Prigodna kovanica podsjeća na 2.400. obljetnicu osnutka Platonove akademije. Motiv prikazuje Platoa u profilu, uz starogrčke natpise posvećene obljetnici i Helenskoj Republici te monogram gravera G. Stamatopoulosa. Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Motiv
Portret Platona (u profilu). Lijevo su riječi „2 400 godina od osnutka Platonove akademije” i „Helenska Republika” grčkim pismom, desno „2013” i monogram grčke kovnice, tj. „ΣΤΑΜ” (monogram gravera G. Stamatopoulosa).
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Pozadina teme
Platon je živio u 5. i 4. stoljeću pr. Kr. u Athen. Potjecao je iz imućne obitelji i pripadao krugu Sokratesa, čiji su razgovori i sudski proces oblikovali njegovo mišljenje. Nakon Sokratove smrti Platon je filozofska pitanja uglavnom obrađivao u dijalozima. U njima je, među ostalim, razmatrao spoznaju, pravednost, državno uređenje, odgoj, etiku i odnos između osjetilno opažljivog svijeta i nepromjenjivih ideja.
Oko 387. pr. Kr. Platon je pred vratima Athen osnovao filozofsku nastavnu zajednicu. Nalazila se u gaju povezanom s mitskim junakom Akademosom. Od njegova imena potječe naziv „akademija”. Ta ustanova nije bila sveučilište u današnjem smislu: nije bilo ni suvremenih studijskih programa ni državno uređenih diploma. Umjesto toga, bila je zajednica učitelja i učenika u kojoj su se vodile filozofske rasprave te provodila matematička, astronomska i prirodoznanstvena istraživanja.
Među najpoznatijim osobama iz kruga akademije bio je Aristoteles, koji je ondje proveo približno dvadeset godina prije nego što je kasnije osnovao vlastitu školu. Nakon Platonove smrti akademiju su nastavili voditi različiti predstojnici škole. Njezino se filozofsko usmjerenje više puta mijenjalo; u pojedinim su razdobljima u prvom planu bila skeptična stajališta, a kasnije su se platonisti ponovno snažnije nadovezali na Platonova metafizička učenja. Naziv ustanove time je trajno postao opći naziv za ustanove znanosti, umjetnosti i učenog zajedničkog rada.
Odabir ove obljetnice stoga ne upućuje samo na Platonovu osobu nego i na organizirani oblik zajedničkog istraživanja i poučavanja čiji pojam živi sve do danas. Za Grčku je obljetnica ujedno bila povod da se na optjecajnoj kovanici tematiziraju antička filozofija i njezin utjecaj na europske obrazovne i znanstvene tradicije.
Oko 387. pr. Kr. Platon je pred vratima Athen osnovao filozofsku nastavnu zajednicu. Nalazila se u gaju povezanom s mitskim junakom Akademosom. Od njegova imena potječe naziv „akademija”. Ta ustanova nije bila sveučilište u današnjem smislu: nije bilo ni suvremenih studijskih programa ni državno uređenih diploma. Umjesto toga, bila je zajednica učitelja i učenika u kojoj su se vodile filozofske rasprave te provodila matematička, astronomska i prirodoznanstvena istraživanja.
Među najpoznatijim osobama iz kruga akademije bio je Aristoteles, koji je ondje proveo približno dvadeset godina prije nego što je kasnije osnovao vlastitu školu. Nakon Platonove smrti akademiju su nastavili voditi različiti predstojnici škole. Njezino se filozofsko usmjerenje više puta mijenjalo; u pojedinim su razdobljima u prvom planu bila skeptična stajališta, a kasnije su se platonisti ponovno snažnije nadovezali na Platonova metafizička učenja. Naziv ustanove time je trajno postao opći naziv za ustanove znanosti, umjetnosti i učenog zajedničkog rada.
Odabir ove obljetnice stoga ne upućuje samo na Platonovu osobu nego i na organizirani oblik zajedničkog istraživanja i poučavanja čiji pojam živi sve do danas. Za Grčku je obljetnica ujedno bila povod da se na optjecajnoj kovanici tematiziraju antička filozofija i njezin utjecaj na europske obrazovne i znanstvene tradicije.
Analiza cijena na eBayu
Za ovo izdanje postoji kretanje cijena na temelju stvarnih prodaja na eBayu – s medijanom, rasponom i brojem prodaja
Pogledaj analizu cijena2 Euro KS/BN – Pojedinačna stranica
- Naklada
- 740.000
- Tržišna cijena
- 6,90 €
- Rubni natpis
- ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ + ★
Naklade prema obliku izdanja
UNC/BU
740.000
Coincard
7.500
KMS
4.000
Numizmatičko pismo
2.500
Druge edicije
3Komplet optjecajnih kovanicaPP
SOK PP
- Naklada
- 4.000
- Cijena kompleta (2 kovanica)
- 139,00 €
- Pakiranje
- Komplet optjecajnih kovanica
Službene cijene izdanja
2013 · Coincard: 5,00 €
2013 · Numizmatičko pismo: 6,10 €





