Slovenija · 10 godina gotovinskog eura

Datum izdanja3. sij 2012.

Ukupna naklada1.000.000

Maksimum EU-a1.000.000

Izdanja5

Rubni natpisSLOVENIJA •

NatpisSLOVENIJA / 2002-2012 / F V

DizajnerHelmut Andexlinger

KovnicaMincovna Kremnica, š.p., Kremnica / Slovakia (ohne Mz.)

Povod izdavanja

Zajedničko izdanje obilježava desetu godišnjicu uvođenja eura. U središtu je znak eura kao simbol njegova međunarodnog značaja; oko njega su okupljeni ljudi, toranj ESB-a, brodovi, tvornice i vjetroturbine kao simboli financijskog svijeta, trgovine, industrije, energije te istraživanja i razvoja. Motiv je osmislio Helmut Andexlinger, a odabran je na javnom internetskom glasovanju.

Motiv

Znak eura u unutarnjem dijelu kovanice pokazuje da je euro postao iznimno važan čimbenik u Europi i svijetu te se u posljednjih deset godina razvio u globalnog aktera u međunarodnom monetarnom sustavu. Elementi dizajna raspoređeni oko znaka eura simboliziraju važnost eura za ljude, financijski svijet (toranj ESB-a), trgovinu (brodovi), industriju (tvornice), energetski sektor te istraživanje i razvoj (vjetroturbine). Inicijali umjetnika „AH” nalaze se ispod prikaza tornja ESB-a. Nazivi država izdavateljica na njihovim nacionalnim jezicima utisnuti su središnje iznad motiva, a godine 2002-2012 ispod njega.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Euro nije nastao tek uvođenjem kovanica i novčanica 2002. godine. Treća faza Europske ekonomske i monetarne unije započela je već 1. siječnja 1999. U početno jedanaest država tečajevi su neopozivo utvrđeni, a euro je od tada služio kao knjižni novac, primjerice za bankovne transfere, financijska tržišta i javno računovodstvo. Grčka je tom valutnom području pristupila 2001. godine.

Pravna i politička osnova bio je prije svega Ugovor iz Maastrichta. Sudjelovanje u zajedničkoj valuti povezao je sa zahtjevima u pogledu stabilnosti cijena, javnih financija, tečajeva i dugoročnih kamatnih stopa. Uspostavom monetarne unije odgovornost za monetarnu politiku prenesena je s nacionalnih središnjih banaka na Europski sustav središnjih banaka. O zajedničkoj monetarnoj politici osobito odlučuje Vijeće Europske središnje banke.

Početkom 2002. u optjecaj su puštene novčanice i kovanice eura. One su u kratkim prijelaznim rokovima zamijenile, među ostalim, njemačku marku, francuski franak, talijansku liru i španjolsku pezetu. Prelazak je bio opsežan logistički postupak: gotov novac morao se proizvesti i distribuirati, automati i blagajnički sustavi prilagoditi, a cijene iskazati u objema valutama. Prethodne su valute, ovisno o državi, različito dugo ostale dopuštene kao sredstvo plaćanja.

Sustav kovanica povezuje jedinstvene i nacionalne elemente. Dok je strana s nominalnom vrijednošću oblikovana prema zajedničkim smjernicama, druga strana nosi motiv države izdavanja. Neovisno o tome, kovanice vrijede na cijelom valutnom području. Zajednička izdanja slijede to načelo, ali na nacionalnim stranama svih država sudionica upotrebljavaju istu temu.

Kada je izdanje objavljeno 2012. godine, europodručje je obuhvaćalo 17 država članica EU-a; posljednja mu je 2011. pristupila Estonija. Istodobno je monetarna unija zbog krize državnog duga i bankarske krize bila izložena znatnom političkom pritisku. Zajedničko izdanje stoga nije samo podsjećalo na uvođenje gotovog novca, nego je upućivalo i na institucionalnu i gospodarsku povezanost država članica putem zajedničke valute.