Austrija · 10 godina gotovog eura

Datum izdanja2. sij 2012.

Ukupna naklada11.060.000

Maksimum EU-a11.300.000

Izdanja3

Rubni natpis2 EURO ★★★ × 4, naizmjenično uspravno/obrnuto

NatpisREPUBLIK ÖSTERREICH / 2002 / 2012

DizajnerHelmut Andexlinger

KovnicaMünze Österreich AG, Wien

Povod izdavanja

Zajednička prigodna kovanica obilježava desetu obljetnicu uvođenja eura. U središtu se nalazi znak eura kao simbol njegova međunarodnog značaja; oko njega su okupljeni ljudi, toranj ESB-a, brodovi, tvornice i vjetroturbine kao simboli financijskog svijeta, trgovine, industrije, energije te istraživanja i razvoja. Godine „2002-2012” upotpunjuju motiv; na luksemburškom izdanju dodatno se pojavljuje portret velikog vojvode s efektom nagiba.

Motiv

Znak eura u unutarnjem dijelu kovanice prikazuje da je euro postao iznimno važan čimbenik u Europi i svijetu te da se u posljednjih deset godina razvio u globalnog aktera u međunarodnom monetarnom sustavu. Elementi dizajna raspoređeni oko znaka eura simboliziraju važnost eura za ljude, financijski svijet (toranj ESB-a), trgovinu (brodovi), industriju (tvornice), energetski sektor te istraživanje i razvoj (vjetroturbine). Inicijali umjetnika „AH” nalaze se ispod prikaza tornja ESB-a. Nazivi država izdavateljica na službenom jeziku države nalaze se u sredini iznad motiva, a godine 2002-2012 ispod njega.

Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.

Pozadina teme

Euro je nastao u okviru europske ekonomske i monetarne unije. Temelj su bila pravila za zajedničku valutu i zajedničku monetarnu politiku dogovorena Ugovorom iz Maastrichta. Euro je 1. siječnja 1999. najprije uveden kao knjižni novac; istodobno su tečajevi nacionalnih valuta zemalja sudionica neopozivo utvrđeni. Doznake, financijske transakcije i državne račune već je bilo moguće obračunavati u eurima, dok su se u svakodnevnom životu i dalje upotrebljavale nacionalne novčanice i kovanice.

Gotovina eura puštena je u optjecaj 1. siječnja 2002. u dvanaest država članica. U kratkom prijelaznom razdoblju povučene su njemačke marke, franci, lire, pezete i druge dotadašnje valute. Promjena valute bila je opsežan logistički postupak: banke, trgovina i operateri automata morali su zamijeniti zalihe gotovine i obračunske sustave. Za stanovništvo je monetarna unija time prvi put postala neposredno vidljiva u svakodnevnom platnom prometu. Do 2012. europodručje je naraslo pristupanjem dodatnih država; posljednja je Estonija 2011. preuzela euro.

Monetarnu politiku europodručja provodi Eurosustav, koji se sastoji od Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država europodručja. Dok su novčanice u svim državama oblikovane jednako, kovanice imaju zajedničku europsku i nacionalnu stranu. Neovisno o tom obliku, vrijede na cijelom europodručju kao zakonsko sredstvo plaćanja.

Izdavanje je uslijedilo u razdoblju u kojem su europska dužnička kriza i bankovna kriza snažno zaokupljale političku pozornost u pogledu funkcioniranja monetarne unije. Službeni povod izdavanja ipak je bila isključivo obljetnica uvođenja gotovine.

Ministri financija odlučili su se za koordinirano izdavanje jer je promjena valute zajednički obuhvatila sve tadašnje države europodručja. Konkretan izgled nije bio određen samo službenim putem: nakon europskog natječaja za oblikovanje stručni je žiri odabrao pet prijedloga. Građani i stanovnici europodručja zatim su na javnom mrežnom glasovanju odredili nacrt austrijskog gravera Helmut Andexlinger. Time je izdavanje povezalo zajedničku obljetnicu s međudržavnim postupkom odabira.