Slovačka · 20 godina Visegrádskog sporazuma

Datum izdanja10. sij 2011.

Ukupna naklada1.000.000

Maksimum EU-a1.000.000

Izdanja4

Rubni natpisSLOVENSKÁ REPUBLIKA + ★ + lipov list + ★

NatpisV IV / SLOVENSKO / 2011 / VYŠEHRADSKÁ SKUPINA • VISEGRAD GROUP / 15.2.1991 / MR / MK

DizajnerMiroslav Rónai

KovnicaMincovna Kremnica, š.p., Kremnica / Slovakia

Povod izdavanja

Kovanica obilježava 20. obljetnicu osnutka Višegradske skupine 15. veljače 1991. Na motivu su prikazani obrisi njezine četiri države članice, Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, te stilizirana kratica „V IV“. Uz rub su ispisani nazivi „VYŠEHRADSKÁ SKUPINA • VISEGRAD GROUP“ i datum osnutka „15.2.1991“.

Motiv

Unutarnji dio kovanice prikazuje obrise četiriju država od kojih se sastoji Visegradska skupina: Republike Poljske, Češke Republike, Slovačke Republike i Republike Mađarske. Prikaz je upotpunjen stiliziranom kraticom „V IV“. Desno dolje utisnut je naziv države izdavateljice „SLOVENSKO“. Lijevo dolje nalazi se godina „2011“. Kružно oko motiva ugravirani su natpis „VYŠEHRADSKÁ SKUPINA • VISEGRAD GROUP“ i datum osnutka Visegradske skupine („15.2.1991“). Inicijali „MR“ autora dizajna kovanice Miroslava Rónaija i oznaka „MK“ kovnice Kremnica nalaze se ispod naziva države. Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.

Pozadina teme

Suradnja je nastala tijekom političkih i gospodarskih previranja nakon završetka komunističke vladavine u srednjoj i istočnoj Europi. Na sastanku u mađarskom gradu Visegrád, čehoslovački predsjednik Václav Havel, poljski predsjednik Lech Wałęsa i mađarski premijer József Antall dogovorili su tješnju koordinaciju. Stoga se u početku govorilo i o „Visegrádskom trokutu“. Tek nakon mirne podjele Čehoslovačke na dvije samostalne države 1993. godine suradnja je dobila današnji oblik s četiri sudionika.

U središtu su bili izgradnja demokratskih institucija i tržišno-gospodarskih struktura te povratak uključenih zemalja u europske i transatlantske integracije. U tu su svrhu usklađivale politička stajališta, podupirale se u provedbi reformi i surađivale u područjima kao što su gospodarstvo, infrastruktura, obrazovanje i kultura. Poljska, Češka i Mađarska pristupile su NATO-u 1999. godine, a Slovačka 2004. Iste su godine sve četiri zemlje postale članice Europske unije.

Naziv se istodobno nadovezuje na srednjovjekovni susret vladara u Visegrádu. Ondje su se 1335. sastali kraljevi Češke, Poljske i Mađarske kako bi uredili politička i gospodarska pitanja. Povijesni naziv mjesta tako je uspostavio vezu s ranijim oblicima regionalne suradnje u srednjoj Europi.

Visegrádska skupina nije međunarodna organizacija s čvrstim administrativnim aparatom. Njezin se rad uglavnom temelji na redovitim sastancima, rotirajućim predsjedanjima i usklađivanju među vladama. Trajna je institucija Međunarodni višegradski fond sa sjedištem u Bratislavi. On, među ostalim, podupire prekogranične projekte u kulturi, znanosti, obrazovanju i civilnom društvu.

Za Slovačku je obljetnica bila prigoda podsjetiti i na preustroj srednje i istočne Europe nakon 1989. godine i na vlastiti put u europske i transatlantske strukture. Izdanje kovanice time regionalnu suradnju smješta u širi kontekst europskih integracija.