Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
БългарскиZa ovo izdanje još nema vlastitih slika; prikazane su slike kovanice.
CC 76 2009
Kovanica od 2 eura
KS/BU
2 Euro KS/BN
Vatikan · Međunarodna godina astronomije
Naklada6.084
Datum izdanja18. stu 2009.
Pakiranjepojedinačno
Rubni natpis2 ★ × 6, naizmjenično uspravno/naopako
Povod izdavanja
Prigodna kovanica posvećena je Međunarodnoj godini astronomije. Motiv prikazuje alegoriju rođenja zvijezda i planeta te nekoliko astronomskih instrumenata, okruženu natpisima „ANNO INTERNAZIONALE DELL’ASTRONOMIA“ i „CITTÁ DEL VATICANO“.
Motiv
Unutarnji dio kovanice prikazuje alegoriju rođenja zvijezda i planeta te nekoliko astronomskih instrumenata. Oznaka kovnice „R” utisnuta je u donjem lijevom kvadrantu. Ispod dvaju donjih kvadranata u sredini se nalazi godina „2009”. Alegoriju okružuje kružni luk s natpisima „ANNO INTERNAZIONALE DELL’ASTRONOMIA” (u polukrugu pomaknutom ulijevo) i „CITTÁ DEL VATICANO” (gore desno). Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda zastave Europske unije.
Pozadina teme
Međunarodnu godinu astronomije proglasili su Ujedinjeni narodi na inicijativu Internationale Astronomische Union i UNESCO-a. Povod je bio početak teleskopskog promatranja neba, koje je Galileo Galilei započeo četiristo godina ranije. Galileo je 1609. izradio vlastite teleskope i usmjerio ih prema nebu. Njegova su promatranja, među ostalim, pokazala uzvisine i udubljenja na Mjesecu, brojne dotad nevidljive zvijezde te nekoliko Jupiterovih mjeseca. Time je postalo jasno da se nebeska tijela ne okreću sva oko Zemlje. Rezultati su pridonijeli prihvaćanju heliocentričnog svjetonazora.
U isti povijesni kontekst pripada i djelo Johannesa Keplera „Astronomia nova“, objavljeno 1609. U njemu je Kepler opisao gibanje planeta po eliptičnim putanjama i formulirao dva zakona koji su kasnije nazvani po njemu. Promatranje teleskopom i matematički opis zajedno su promijenili astronomiju ranoga novog vijeka.
Tematska godina trebala je širiti astronomsko znanje, proširiti pristup promatranju neba i poticati međunarodnu suradnju u istraživanju i obrazovanju. Događanja, izložbe i programi promatranja održavali su se u brojnim zemljama. Uz povijesni osvrt u središtu su bile moderne teme poput razvoja zvijezda i planetarnih sustava te položaja Zemlje u svemiru.
Odabir povoda od strane Vatikana povezan je i s njegovom vlastitom astronomskom tradicijom. Za reformu kalendara pod papom Gregorom XIII., koja je 1582. dovela do gregorijanskog kalendara, bili su potrebni precizni astronomski izračuni. Papa Lav XIII. osnovao je 1891. Vatikanische Sternwarte u njezinu današnjem institucionalnom obliku. Ona je trebala omogućiti samostalna znanstvena istraživanja i istodobno pokazati da se prirodoznanstvena spoznaja i katolička vjera ne moraju načelno shvaćati kao suprotnosti. Zbog sve većeg svjetlosnog onečišćenja Rima zvjezdarnica je kasnije preseljena u Castel Gandolfo; osim toga, surađuje s istraživačkom ustanovom u Arizoni. U tom je kontekstu tematska godina Vatikanu pružila izravnu poveznicu s jednom znanstvenom ustanovom koju trajno podupire.
U isti povijesni kontekst pripada i djelo Johannesa Keplera „Astronomia nova“, objavljeno 1609. U njemu je Kepler opisao gibanje planeta po eliptičnim putanjama i formulirao dva zakona koji su kasnije nazvani po njemu. Promatranje teleskopom i matematički opis zajedno su promijenili astronomiju ranoga novog vijeka.
Tematska godina trebala je širiti astronomsko znanje, proširiti pristup promatranju neba i poticati međunarodnu suradnju u istraživanju i obrazovanju. Događanja, izložbe i programi promatranja održavali su se u brojnim zemljama. Uz povijesni osvrt u središtu su bile moderne teme poput razvoja zvijezda i planetarnih sustava te položaja Zemlje u svemiru.
Odabir povoda od strane Vatikana povezan je i s njegovom vlastitom astronomskom tradicijom. Za reformu kalendara pod papom Gregorom XIII., koja je 1582. dovela do gregorijanskog kalendara, bili su potrebni precizni astronomski izračuni. Papa Lav XIII. osnovao je 1891. Vatikanische Sternwarte u njezinu današnjem institucionalnom obliku. Ona je trebala omogućiti samostalna znanstvena istraživanja i istodobno pokazati da se prirodoznanstvena spoznaja i katolička vjera ne moraju načelno shvaćati kao suprotnosti. Zbog sve većeg svjetlosnog onečišćenja Rima zvjezdarnica je kasnije preseljena u Castel Gandolfo; osim toga, surađuje s istraživačkom ustanovom u Arizoni. U tom je kontekstu tematska godina Vatikanu pružila izravnu poveznicu s jednom znanstvenom ustanovom koju trajno podupire.