Deutsch
English
Français
Español
Italiano
Nederlands
Português
Slovenčina
Hrvatski
Slovenščina
Lietuvių
Eesti
Български
CC 66 2009
Numizmatičko pismo
KS/BU Bankovno izdanje
Numizmatičko pismo
Španjolska · 10 godina EMU
Naklada6.000
Prodajna cijena20,00 €
Datum izdanja1. sij 2009.
PakiranjeNumizmatičko pismo
Rubni natpis2 ★ ★ × 6, izmjenično uspravno/naopako
Povod izdavanja
Zajedničko izdanje podsjeća na desetu obljetnicu postojanja Ekonomske i monetarne unije i uvođenje eura 1. siječnja 1999. Motiv, koji je osmislio G. Stamatopoulos, prikazuje stilizirani ljudski lik čija lijeva ruka prelazi u simbol eura; dodani su inicijali ΓΣ, naziv dotične države, godine 1999.–2009., akronim Ekonomske i monetarne unije na jeziku dotične države i dvanaest zvijezda zastave Europe. Nacrt je odabran internetskim glasovanjem među građanima i stanovnicima Europske unije.
Motiv
Na sredini kovanice prikazana je stilizirana ljudska figura čija je lijeva ruka produžena simbolom eura. Inicijali umjetnika ΓΣ nalaze se ispod simbola eura. Naziv države izdavanja na službenom jeziku/službenim jezicima pojavljuje se na gornjem rubu motiva, dok se oznaka 1999-2009 i akronim EMU, preveden na službeni jezik/službene jezike, pojavljuju na donjem rubu.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Na vanjskom prstenu kovanice prikazano je dvanaest zvijezda europske zastave.
Pozadina teme
Ekonomska i monetarna unija razvijala se u nekoliko faza. Njezina je pravna osnova ponajprije uspostavljena Ugovorom iz Maastrichta, koji je stupio na snagu 1993. godine. Njime su utvrđeni takozvani kriteriji konvergencije koje su države morale ispuniti prije sudjelovanja. Oni su obuhvaćali zahtjeve u pogledu stabilnosti cijena, proračunskog deficita, javnog duga, stabilnosti deviznog tečaja i dugoročnih kamatnih stopa.
Početkom treće faze monetarne unije devizni tečajevi nacionalnih valuta država sudionica neopozivo su utvrđeni. Istodobno je nadležnost za zajedničku monetarnu politiku prenesena na Europski sustav središnjih banaka. Europska središnja banka, osnovana 1998. godine, od tada zajedno s nacionalnim središnjim bankama Eurosustava određuje monetarnu politiku europodručja.
U početku je euro postojao samo kao obračunska, bankovna i valuta financijskog tržišta. Novčanice i kovanice uvedene su tek početkom 2002. godine. Do tada su se Deutsche Mark, franak, lira ili pezeta kao nacionalne podjedinice i dalje koristili u gotovinskom prometu, no njihova je vrijednost u odnosu na euro već bila utvrđena. Grčka je europodručju pristupila 2001. godine. Nakon ispunjenja uvjeta slijedile su i druge države; pristupanjem Slovačke europodručje je početkom 2009. godine obuhvaćalo ukupno 16 država.
Zajednička valuta trebala je ukloniti valutne rizike i troškove zamjene unutar monetarnog područja, olakšati usporedbu cijena i dopuniti europsko unutarnje tržište. Istodobno je značila da države sudionice više nisu mogle voditi samostalnu nacionalnu monetarnu politiku niti provoditi devalvaciju vlastite valute.
Izdavanje kovanice odražavalo je taj zajednički institucionalni razvoj. Za razliku od uobičajenih prigodnih kovanica s nacionalnim motivima, sve su zemlje sudionice koristile isti osnovni motiv. Njegov snažno pojednostavljeni likovni izraz prikazivao je monetarnu uniju kao rezultat dugotrajnog razvoja trgovine i gospodarske suradnje. Izdavanjem kovanice koja je bila namijenjena optjecaju politički i gospodarski proces integracije izravno je povezan sa svakodnevnom uporabom zajedničkog gotovog novca.
Početkom treće faze monetarne unije devizni tečajevi nacionalnih valuta država sudionica neopozivo su utvrđeni. Istodobno je nadležnost za zajedničku monetarnu politiku prenesena na Europski sustav središnjih banaka. Europska središnja banka, osnovana 1998. godine, od tada zajedno s nacionalnim središnjim bankama Eurosustava određuje monetarnu politiku europodručja.
U početku je euro postojao samo kao obračunska, bankovna i valuta financijskog tržišta. Novčanice i kovanice uvedene su tek početkom 2002. godine. Do tada su se Deutsche Mark, franak, lira ili pezeta kao nacionalne podjedinice i dalje koristili u gotovinskom prometu, no njihova je vrijednost u odnosu na euro već bila utvrđena. Grčka je europodručju pristupila 2001. godine. Nakon ispunjenja uvjeta slijedile su i druge države; pristupanjem Slovačke europodručje je početkom 2009. godine obuhvaćalo ukupno 16 država.
Zajednička valuta trebala je ukloniti valutne rizike i troškove zamjene unutar monetarnog područja, olakšati usporedbu cijena i dopuniti europsko unutarnje tržište. Istodobno je značila da države sudionice više nisu mogle voditi samostalnu nacionalnu monetarnu politiku niti provoditi devalvaciju vlastite valute.
Izdavanje kovanice odražavalo je taj zajednički institucionalni razvoj. Za razliku od uobičajenih prigodnih kovanica s nacionalnim motivima, sve su zemlje sudionice koristile isti osnovni motiv. Njegov snažno pojednostavljeni likovni izraz prikazivao je monetarnu uniju kao rezultat dugotrajnog razvoja trgovine i gospodarske suradnje. Izdavanjem kovanice koja je bila namijenjena optjecaju politički i gospodarski proces integracije izravno je povezan sa svakodnevnom uporabom zajedničkog gotovog novca.
Zanimljivosti
Zajedničko izdanje „Real Casa de Moneda“ i „Correos“ (španjolska pošta)